Ovaj dokument pruža novi međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama. Kako Konvencija treba doprinijeti borbi protiv nasilja u obitelji
Nakon što je njena ratifikacija izazvala brojne reakcije javnosti, Istanbulska konvencija s današnjim je danom stupila na snagu u našoj zemlji. Konvencija, čiji je puni naziv Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U nastavku pročitaj što nam ovaj dokument donosi:
Kao što smo već napisali, riječ je o dokumentu čija je temeljna zadaća zaštita žena od svih oblika nasilja. Konvencija se odnosi na cijeli niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene, poput psihičkog nasilja, uhođenja, tjelesnog nasilja, prisilnog braka, sakaćenja ženskih spolnih organa, prisilnih pobačaja, prisilne sterilizacije i sl. To znači da države koje je ratificiraju imaju obvezu unijeti ta teška kaznena djela u svoje pravne postupke.
Konvencija donosi definiciju nasilja u obitelji. Prema njoj, nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.
Istanbulska konvencija prvi put propisuje i financijsku pomoć žrtvama i druge mjere koje olakšavaju njihov oporavak od nasilja. Riječ je o uslugama kao što su pravno i psihološko savjetovanje, financijsku pomoć, obrazovanje, stanovanje, osposobljavanje i pomoć u pronalaženju zaposlenja.
Također, država morati preuzeti obvezu godišnjeg financiranja adekvatnog broja skloništa za žrtve nasilja.
Nadalje, države koje ratificiraju Konvenciju obvezuju se, između ostaloga, poduzeti konkretne mjere kako bi ojačale prevenciju nasilja u obitelji i prema ženama, prevenciju i zaštitu žrtve uz učinkovitije centre za potporu i savjetovanje žrtava nasilja (to podrazumijeva 24-satne telefonske linije, medicinske i forenzičke stručne timove, sigurne kuće te veće policijske ovlasti u postupanju prema počinitelju), kao i progon počinitelja.
Glavni koordinator provedbe Konvencije u našoj zemlji je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na čijem čelu je ministrica Nada Murganić.
No, osniva se i posebno tijelo GREVIO koje će pratiti provođenje Konvencije te kojemu će udruge i organizacije moći uputiti žalbe i prigovore na provedbu Konvencije.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.