Život 01. listopada 2018.

Istanbulska konvencija stupila je na snagu u Hrvatskoj - što to znači?

Getty/Guliver.

Ovaj dokument pruža novi međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama. Kako Konvencija treba doprinijeti borbi protiv nasilja u obitelji

Nakon što je njena ratifikacija izazvala brojne reakcije javnosti, Istanbulska konvencija s današnjim je danom stupila na snagu u našoj zemlji. Konvencija, čiji je puni naziv Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U nastavku pročitaj što nam ovaj dokument donosi: 

Kao što smo već napisali, riječ je o dokumentu čija je temeljna zadaća zaštita žena od svih oblika nasilja. Konvencija se odnosi na cijeli niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene, poput psihičkog nasilja, uhođenja, tjelesnog nasilja, prisilnog braka, sakaćenja ženskih spolnih organa, prisilnih pobačaja, prisilne sterilizacije i sl. To znači da države koje je ratificiraju imaju obvezu unijeti ta teška kaznena djela u svoje pravne postupke

 | Autor: Getty Images Getty Images

Konvencija donosi definiciju nasilja u obitelji. Prema njoj, nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom. 

Istanbulska konvencija prvi put propisuje i financijsku pomoć žrtvama i druge mjere koje olakšavaju njihov oporavak od nasilja. Riječ je o uslugama kao što su pravno i psihološko savjetovanje, financijsku pomoć, obrazovanje, stanovanje, osposobljavanje i pomoć u pronalaženju zaposlenja. 

Također, država morati preuzeti obvezu godišnjeg financiranja adekvatnog broja skloništa za žrtve nasilja.

 | Autor: Patrik Maček/PIXSELL Patrik Maček/PIXSELL

Nadalje, države koje ratificiraju Konvenciju obvezuju se, između ostaloga, poduzeti konkretne mjere kako bi ojačale prevenciju nasilja u obitelji i prema ženama, prevenciju i zaštitu žrtve uz učinkovitije centre za potporu i savjetovanje žrtava nasilja (to podrazumijeva 24-satne telefonske linije, medicinske i forenzičke stručne timove, sigurne kuće te veće policijske ovlasti u postupanju prema počinitelju), kao i progon počinitelja

Glavni koordinator provedbe Konvencije u našoj zemlji je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na čijem čelu je ministrica Nada Murganić

No, osniva se i posebno tijelo GREVIO koje će pratiti provođenje Konvencije te kojemu će udruge i organizacije moći uputiti žalbe i prigovore na provedbu Konvencije.  

Komentari 0