Možeš li se sjetiti ijedne ulice u svojoj blizini koja nosi ime po jednog uglednoj Hrvatici? Da, i mi se mučimo! Upravo smo pročitali cijelu studiju o tome i evo što smo sve pročitali tamo....
Misliš da je imenovanje ulica nevažno? Onda se prisjeti preimenovanja Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. Tada se o tome govorilo kao o krucijalnoj točki kreiranja kolektivne memorije nekog naroda. E, pa, trebalo bi se opet malo prodiskutirati, ali o posve drugom smjeru. Naime, posljednje statistike pokazuju da u hrvatskoj toponimiji ulica gotovo nema imena žena koje su obilježile našu povijest. Istraživanje naslovljeno Muškarcima gradovi, ženama zaborav autorica Ane Kuzmanić i Ivane Perić, provedena je na čak 64 hrvatska grada, pokazuje da se samo 2,37 posto ulica u Hrvatskoj zove po našim slavnim ženskim osobama.
Analiza provedena na 64 hrvatska grada pokazuje da 11 od tih gradova nema niti jednu ulicu nazvanu po ženama. To su: Benkovac, Buje, Buzet, Čazma, Duga Resa, Gospić, Imotski, Ivanec, Novi Marof, Sinj i Slunj.
Potraga za kompromisom
Komentar smo zatražili od Mauricia Sinkovića, službenika za kadrovske i opće poslove grada Buja. ''Ulice su formirane prije 20 ili 30 godina, a prva imenovanja stara su čak 30 ili 40 godina. Kada smo 1993. godine postali samostalni grad, preuzeli smo postojeće nazive. Naš problem je, dakako, i dvojezičnost. Mi sve to moramo prevesti i na talijanski. Osobno, nikad nisam razmišljao o tome. U životu nisam pomišljao o tome, nije mi palo na pamet. Nije tu bilo diskriminacije. Mi imamo mnogo ulica koji nisu nazvani ni po ženama ni po muškarcima, već po mjestima, starim naseljima'' - ispričao nam je gospodin Sinković te prokomentirao kako su posljednji zahtjev za imenovanjem ulice predali branitelji koji su nedavno svoju ulicu dobili i u Umagu. ''Ne znam bismo li mogli nazvati ulicu po nekoj ženi iz rata. Da udovoljimo oba zahtjeva'' - zaključio je službenik.
Buje
Jednak domet kao i Buje, odnosno nula ulica nazvanih po ženama, ima i grad Imotski. O pojavi smo porazgovarali s pročelnikom jedinstvenog upravnog ureda, Ivicom Žužulom.
''Odluke donosi gradsko vijeće, a ne pojedinac. To je jedna skupna inicijativa. Netko bi trebao određeni prijedlog inicirati, predložiti da ulica preimenuje, a onda se o tome odluči na gradskom vijeću. Dosad nitko nije dao takav prijedlog. Zatečeno stanje je takvo kakvo je'' - pomirljiv je pročelnik.
Imotski
S druge strane, u broju ulica nazvanih po slavnim ženama prednjači grad Belišće s četiri ulice (od 49) nazvane po ženama. U konačnici, to je oko 8 posto, daleko iznad ostalih gradova. Tim podatkom iznenađeni su mnogi, ali i sam zamjenik gradonačelnika, Domagoj Varžić.
"Nismo znali"
U kratkom telefonskom pozivu otkrio nam je kako su i oni taj podatak saznali tek kada je istraživanje objavljeno. ''Nismo znali. Dakako, izuzetno smo ponosni, iako smo iznenađeni. Nadamo se da će i ostali gradovi sada slijediti naš primjer.'' - ozareni dogradonačelnik osvrnuo se na statistiku koju smo mu prenijeli. Iza Belišća, visokim postotkom mogu se pohvaliti Čakovac, Krapina, Hvar, Požega, Slatina te Opatija.
Belišće
Dosad se već sigurno pitaš gdje su Zagreb i Split, dva najveća hrvatska grada. Njihove statistike prilično su porazne. Zagreb, naime, ima samo 0,95 posto ulica nazvanih po ženama, a tek neznatno bolji je Split s 1,86 posto ulica koje nose žensko ime.
Najviše 'ženskih ulica' nosi ime Ivane Brlić Mažuranić
Autorice ove studije donijele su još jedan podatak. Tko su žene po kojima se ipak nazivaju ulice? Očekivano, listom prednjači Ivana Brlić-Mažuranić, spisateljica po kojoj je nazvano 16 ulica u Hrvatskoj. Slijedi ju još jedna književnica (i novinarka), Marija Jurić Zagorka, s 13 ulica nazvanih po njoj. Niz nastavlja s još dvije umjetnice - slikaricom Slavom Raškaj kojoj je pripalo 12 ulica te glazbenicom Dorom Pejačević po kojoj je nazvano 11 ulica. Osim njih, mnoge ulice nazvane su po sveticama i blaženicama katoličke crkve ili, pak, vilama iz narodne mitologije.
Ista studija navodi kako izostanak ženskih figura u imenovanju ulica nije fenomen koji se pojavljuje samo u Hrvatskoj. Prema autoricama, riječ je o pojavi karakterističnoj za cijelu Europu. Urbano pamćenje pripada muškarcima. Ipak, za razliku od nas, žene su u svijetu već podigle glas protiv ''maskuline'' toponimije.
Primjerice, u kolovozu prošle, u Parizu, žene su podigle glas na prosvjedu inspiriranom činjenicom da je samo 2,6% ulica u Francuskoj nazvano po njihovim slavnim ženama. U Italiji se, pak, inicijativa Toponimia Femminile pokrenula 2012. godine kada je Talijane sablaznio podatak da se svega 3,5 posto ulica zove po ženama. Zasad se u Hrvatskoj svega 2,37 posto ulica ukupno zove po ženama. Pozitivan primjer pobune stiže iz udruge Kulturtreger koja je, povodom namjere Grada Zagreba da imenuje park u Martićevoj ulici imenom književnika, pokrenula peticiju ''Park književnicama!''. Pa, da, vrijeme je da (barem malo!) podignemo glas!
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.