Stars 08. travnja 2020.

Znanstvenica Rosa Karlić: "Dovršavamo našu revolucionarnu metodu koja će promijeniti borbu protiv tumora!"

Saša Četković.
Powered by:
  • 20 BY MISS7: Predstavljamo 20 najinspirativnijih žena u Hrvatskoj čija djela mogu biti uzor, a njihova životna priča vodilja i motivacija. Odabrali smo ih jer su svojim utjecajem već promijenile društvo. Doc. dr. sc. Rosa Karlić je jedna od njih... 
  • Ona je, zajedno s kolegama s MIT-a i Harvarda, napravila veliki iskorak u borbi protiv raka na svjetskoj razini
  • "Odgovara mi način života u Hrvatskoj, a izvrsni uvjeti rada i poticajno okruženje koje mi je pruženo unutar Grupe za bioinformatiku, omogućilo mi je da se i dalje postižem dobre znanstvene rezultate" kaže dr. Karlić

Kao vrlo mlada žena postigla je iznimno značajne uspjehe u znanosti: njezini su radovi objavljeni u najpriznatijim svjetskim stručnim časopisima u području stanične i molekularne biologije (Proceedings of the National Academy of Sciences, Nature i The Cell). Istraživanja koja provodi mogla bi doprinijeti kvalitetnijoj dijagnostici tumora te usmjerenijoj, individualiziranoj terapiji. U proučavanju pacijentica s rakom dojke, zajedno s kolegama s Broad Institute MIT-a i Harvarda, istraživala je određene obrasce mutacija specifične za nasljedni rak dojke, nazvane Signature 3.

Dijagnosticiranje bez biopsije

“U radu objavljenom u časopisu Nature 2015. godine, pokazali smo da je na temelju obrasca raspodjele mutacija u stanici tumora moguće predvidjeti u kojem je tkivu taj tumor nastao. Tu smo metodu nastavili razvijati te smo analizu u međuvremenu proširili na preko 2500 uzoraka pacijenata koji boluju od preko 30 različitih vrsta tumora, u sklopu velikog internacionalnog projekta Pan-Cancer Analysis of Whole Genomes, a analiza je trenutno u završnoj fazi.”, kaže dr. Karlić. Uz ovo, ona radi na još dva zanimljiva projekta u području genomike tumora: “Jedan se bavi procjenom rizika obolijevanja od različitih tipova tumora, a drugi upotrebom tekuće biopsije u dijagnostici raka dojke. Tekućom biopsijom analiziraju se mali dijelovi DNA koje stanice tumora otpuštaju u krv da bi se tumor dijagnosticirao direktno iz uzorka krvi, bez potrebe za biopsijom.” 

Možda vas zanima... Astrofizičarka Vernesa Smolčić: "Željela sam biti kaskaderka, a život me odveo u svemirska prostranstva" Rubrika Stars Stars

Put uspješne znanstvenice 

“Rad u znanosti privukao me je zbog slobode i dinamičnosti koju pruža”, kaže dr. Karlić. Nije oduvijek znala da će postati znanstvenica, no vjeruje da je, jednom kad se za to odlučila, napravila dobar odabir. Na četvrtoj godini studija molekularne biologije, na zagrebačkom PMF-u, dr. Karlić se susrela s bioinformatikom, vrlo zanimljivom, interdisciplinarnom granom znanosti koja povezuje biologiju, matematiku, statistiku i računarstvo. “Zaintrigirao me način na koji možemo koristiti računala za provođenje bioloških analiza! Zato sam nakon završenog studija upisala doktorat iz bioinformatike.” 

Dr. Karlić je doktorat odradila na Institutu Max Planck za molekularnu genetiku u Berlinu, pod zajedničkim vodstvom prof. Vlahovičeka iz Zagreba i prof. Vingrona iz Berlina. Uspoređujući uvjete i poticaje za rad mlade znanstvenice u Njemačkoj i Hrvatskoj, dr. Karlić kaže: “Ulaganja u znanost su, dakako, veća u Njemačkoj, pa su time i uvjeti rada za mlade znanstvenike u prosjeku bolji. Uz osjetno veću plaću, tu je i oprema koja nam je na raspolaganju, mogućnost odlazaka na konferencije i usavršavanja, institucijska potpora, dostupnost različitih stipendija i slično…. To i jest jedan od razloga zbog kojeg veliki broj naših pametnih mladih ljudi odlazi u inozemstvo, dok hrvatske znanstvene institucije ipak ne uspijevaju privući strane znanstvenike u toliko velikom broju.”

 | Autor: Saša Četković Saša Četković

Važnost inozemnih kontakata

Mladim znanstvenicima takvo internacionalno okruženje pruža ne samo priliku za učenje i razmjenu različitih iskustava, već i temelj za kasnije uspješne međunarodne suradnje. “Suradnja je ključan dio znanstvenih istraživanja, a meni osobno su mnogi kontakti koje sam ostvarila tijekom boravka u inozemstvu uvelike pomogli u daljnjem razvoju znanstvene karijere. Zbog toga mislim da je odluka da odradim doktorat u inozemstvu bila jedna od boljih koje sam napravila”, kaže. Nije, međutim, nikad požalila što se odlučila vratiti u Zagreb. “Odgovara mi način života u Hrvatskoj, a izvrsni uvjeti rada i poticajno okruženje koje mi je pruženo unutar Grupe za bioinformatiku, omogućilo mi je da se i dalje postižem dobre znanstvene rezultate.”, kaže dr. Karlić.

Ravnopravnost među kolegama

“Nikada nisam imala osjećaj da me se tretira drugačije, da me netko shvaća manje ozbiljno ili da mi je teže zbog toga što sam žena”, tvrdi dr. Karlić. Kaže da se to nije događalo niti tijekom doktorata u Berlinu gdje su joj kolege bili pretežno muškarci, niti na trenutačnom radnom mjestu gdje je uglavnom okružena ženama. Unatoč tomu smatra da se žene i danas susreću s dodatnim izazovima tijekom razvoja karijere, od činjenice da su lošije plaćene za isto radno mjesto, do toga da često preuzimaju veći teret brige o obitelji, osobito u Hrvatskoj, a i češće su žrtve raznih oblika uznemiravanja. “Zbog toga i dalje trebamo raditi na podizanju svijesti po tom pitanju.”, kaže. 

Možda vas zanima... Znaš li kako danas izgleda djevojčica iz filma Viktorov let? Postala je svjetski viruoz... Rubrika Stars Stars

Dr. Karlić tvrdi kako je nadahnjuju svi ljudi koji uživaju u svom poslu i životu i koji tu svoju strast žele podijeliti s drugima, a okruženje pametnih, radoznalih, motiviranih znanstvenika, dodatno je potiče da bude što bolja u onome što radi. “Mnogi sadašnji i bivši kolege postali su mi i prijatelji, tako da se družimo i u slobodno vrijeme. Naša druženja ne sliče tipičnom stereotipu o znanstvenicima geekovima, uglavnom provodimo vrijeme isto kao i svi ostali, pričajući o svakodnevnim stvarima koje nas trenutno okupiraju.” 

Balans poslovnog i privatnog

Dr. Karlić se trudi svake akademske godine nešto promijeniti i poboljšati, jer znanost stalno napreduje. “Želim da naši studenti budu upoznati s najnovijim metodama i trendovima u svijetu znanosti.” Radno joj je vrijeme fleksibilno, a uglavnom se trudi ne raditi na večer, osim ako mora sustići kakav rok ili pak mora sudjelovati na telekonferenciji, a svi sudionici nisu u istoj vremenskoj zoni. Uz pripreme za studente, dr. Karlić ima i nekoliko puta tjedno sastanke sa suradnicima s kojima radi na određenim projektima, a uz to se bavi provedbom različitih analiza, pisanjem članaka i projekata, čita stručnu literaturu, radi s diplomantima i doktorandima, održava predavanja... Puno je to posla, no ona pronalazi prostor i za slobodno vrijeme, jer je ono jako važno za snažan protok kreativnosti u poslu.

“Slobodno vrijeme uglavnom provodim u društvu obitelji i prijatelja. Vikendom volim izaći, a preko tjedna otići u kino ili igrati društvene igre s prijateljima. Opušta me rad rukama, kao što je bojenje zidova ili brušenje namještaja, pa često smišljam neke „uradi sam“ projekte po stanu, koji, na žalost mog supruga, obično potraju duže nego što sam prvotno planirala”, kaže i dodaje kako voli i putovati. Svake se godine potrudi odvojiti vrijeme za posjet nekoj zanimljivoj destinaciji.

Kao i mnogi drugi znanstvenici, ne voli bilo kakav vid administracije, voli biti u samom istraživanju, u “akciji”. “Sviđa mi se što je rad u znanosti izazovan i kreativan, a najdraži mi je osjećaj zadovoljstva koji dobijete kada naiđete na zanimljiv problem i sami dođete do odgovora kako ga riješiti.” 


 

Komentari 0