- 20 BY MISS7: Predstavljamo 20 najinspirativnijih žena u Hrvatskoj čija djela mogu biti uzor, a njihova životna priča vodilja i motivacija. Odabrali smo ih jer su svojim utjecajem već promijenile društvo. Mlada hrvatska znanstvenica Tinka Vidović jedna je od njih...
- Tinka je osvojila treće mjesto na svjetskom natjecanju u pronalasku potencijalnog lijeka protiv koronavirusa i vjerujemo kako je ovo samo početak svjetske karijere hrvatske znanstvenice
- Odlučna da ostane u svojoj zemlji, Tinka kaže kako zanimanje znanstvenika ne zahtijeva nikakav poseban lifestyle, ali nama djeluje kako je malo toga obično u Tinkinom životnom putu
Tinka Vidović je mlada, proaktivna, nezaustavljiva mlada žena, jedna od onih za koje je vrlo lako pomisliti da može biti uspješna u čemu god naumi. No, ova 30-godišnjakinja iz Vrgorca odlučila je postati baš znanstvenica, a sada i ubire prve plodove svog predanog rada. Tinkino osvojeno treće mjesto na svjetskom natjecanju u pronalasku potencijalnog lijeka protiv koronavirusa ispunilo je medijske stupce i tako u fokus stavilo ovu mladu ženu koja se upisuje u visoko društvo hrvatskih inovatora. A to bi mogao biti tek početak, sudeći prema onome što nam je ispričala Tinka, čija se posebnost već može naslutiti i u neobičnom imenu koje je, kaže, dobila po baki.
''Inače, ime je dosta rijetko te je latinskog i grčkog podrijetla. Francuska varijanta imena Tinka je Celeste, dok je engleska varijanta Katherine. Također, to je skraćenica od ruskog imena Katinka, kako je se moja baka zapravo zvala'', kaže Tinka.
Stars
Velika ljubav prema prirodnim znanostima od malena
Posebne uspjehe Tinka je nizala u osnovnoj i srednjoj školi u rodnom Vrgorcu. Regionalna i državna natjecanja iz matematike, a u srednjoj školi iz biologije, već su dala naslutiti da će se Tinka baviti znanošću, a potvrda je stigla i upisom na Medicinski fakultet u Zagrebu koji je uspješno završila. Doduše, uz mala koketiranja zbog velike ljubavi prema širem spektru prirodnih znanosti.
''Planirala sam upisati ili na Farmaceutsko- biokemijski fakultet ili na Medicinski fakultet koje sam izabrala jer su me više zanimale prirodne znanosti, a smatrala da za oba fakulteta imam velike šanse. Na kraju sam položila oba prijemna, a odlučila sam se za Medicinu. Sljedeće akademske godine ponovo sam polagala prijemni na Farmaciji, položila ga i upisala sam fakultet te sam jedno vrijeme paralelno studirala i Farmaciju i Medicinu. Tako imam i završene dvije godine Farmacije'', ispričala je Tinka.
Jasna vizija i samostalno učenje
Iako je tijekom cijelog studiranja privlačila znanost, Tinka nije znala kojom se specifičnom granom želi baviti. Tek nakon završetka Medicinskog fakulteta nastao je interes za računalnu biologiju i molekularnu medicinu.
''Budući da su me oduvijek zanimali molekularni putevi odgovorni za nastanak bolesti, za vrijeme pisanja diplomskog rada shvatila sam da se želim baviti znanošću. Također u tom periodu sam se počela interesirati specifično za molekularnu biologiju starenja te računalnu biologiju. Samostalno sam upisala online tečaj gdje sam učila osnove strojnog učenja, dok sam kasnije naučila i služiti se programskim jezicima R i Python. Danas mnogo više koristim R jer ima puno ugrađenih paketa te je jednostavniji za korištenje u bioinformatici'', ispričala je mlada znanstvenica.
Iako smatra da se u životu može općenito uspjeti bez velikih odricanja, Tinka je na svome putu do uspjeha morala uložiti dodatne napore. Kako se odlučila baviti granom znanosti (računalna biologija) za koju nije bila školovana te se tijekom svog školovanja nije susretala s programiranjem, puno je vremena morala odvojiti za samostalno učenje ovog novog područja. ''Sada sam jako sretna i ponosna jer sam u relativno kratkom vremenu to uspjela naučiti'', rekla je Tinka.
Sjajan uspjeh na svjetskom natjecanju
A razloga za sreću i ponos Tinka itekako ima, baš kao i njezin mentor na Mediteranskom Institutu za istraživanje života, akademik Miroslav Radman, pod čijim je vodstvom i osvojila teće mjesto na natjecanju koje je organizirala američka tvrtka Sage Health, s ciljem pronalaženja molekule koja će se s velikim afinitetom vezati za Covid-19 glavnu proteazu. Za natjecanje u Americi Tinka je saznala preko društvenih mreža, a prijavila se baš zato što je smatrala da bioinformatičkim pristupom koji je koristila može pomoći u pronalasku mogućeg potencijalnog lijeka.
, akademik Miroslav Radman
''Za pronalazak potencijalnog lijeka smo mogli koristiti bazu od nekoliko milijuna supstanci, a također je bilo i moguće generiranje novih molekula koje do sad nisu sintetizirane ni poznate. Upravo drugo mjesto na natjecanju je osvojila jedna od takvih molekula. Ja sam se odlučila u svom radu koristiti samo lijekove koji su FDA - odobreni, te sam tako izabrala FDA - odobreni lijek na kojem ću raditi molekularni doking tj. vezanje za glavnu proteazu Covid-19. Razlog je u tome što je puno lakše u današnje doba staviti na tržište lijek koji je prošao klinička istraživanja tj. puno je lakše repozicionirati lijek nego raditi sva klinička i pretklinička ispitivanja na novoj kemijskoj supstanci. Klinička istraživanja su osim što su skupa, također i dugotrajna, te smatram da mi u ovom trenutku trebamo brzo rješenje'', ispričala je Tinka.
Tinki je ovo rješenje donijelo nagradu, kao jedinoj znanstvenici iz Europe dok su prva dva mjesta osvojili njezini kolege znanstvenici iz New Yorka odnosno Montreala. Uz rame svojim kolegama, Tinka ističe kako su žene u ovom području ravnopravne muškarcima. ''Puno žena u Hrvatskoj upisuje i Medicinu i fakultete pa je možda razlog i u tome'', nadodaje Tinka i kaže kako u Hrvatskoj ima mnogo uspješnih znanstvenica.
Stars
U znanost su potrebna ulaganja
No, nisu sve dobile medijsku pažnju kakvu je u kratkom roku zasluženo zadobila Tinka. Iako nije očekivala ovakav tip interesa, Tinka ga pozdravlja i smatra kako bi dobro došao u svrhu ''popularizacije'' znanosti.
''Mislim da su znanstvenici važan dio društva te da je potrebno mnogo više ulaganja u znanost. To se posebno danas vidi, kada svi čekamo razvoj cjepiva ili lijeka za Covid-19. Zahvaljujući znanosti naš životni vijek i standard se mnogo poboljšao u zadnjih stotinu godina i zato smatram da bi znanost trebalo više 'popularizirati'. Moguće je da bi s time se povećao i broj ulaganja u znanost, te bi se omogućila mnoga istraživanja koja nisu moguća zbog nedostatka opreme ili ljudi'', rekla je Tinka.
U fokus bi tako prispjelo još znanstvenika, a onda bi vjerojatno otkrili da ovo pomalo zagonetno zanimanje, otkriva Tinka, ne zahtijeva nikakav poseban lifestyle.
''Mislim da je u današnje vrijeme zanimljivo i uzbudljivo biti znanstvenik, jer je mnogo napredovala tehnologija te je mnogo lakše doći do informacija nego prije. To se posebno vidi u području bioinformatike, gdje su mnoge baze podataka široko dostupne, ispričala je Tinka.
Stars
Najljepše je u Hrvatskoj
Ipak, vrijeme za rekreaciju osobno za je za svakoga, a Tinka ga najviše voli provoditi u šetnji.
''Dok sam živjela u Zagrebu, slobodno vrijeme sam provodila trčeći na Jarunu ili nasipu. Istrčala sam i dva maratona i nekoliko polumaratona. Zanimljivo je da sam istrčala maraton prvi put bez nekih posebnih priprema, te mi je trebalo malo više od pet sati da ga istrčim'', prisjetila se mlada znanstvenica.
Izgleda da Tinki sve polazi od ruke, a drago nam je čuti kako sve svoje rituale, hobije i znanstvene napore ima namjeru i dalje razvijati u Hrvatskoj. Ipak ističe kako bi bilo dobro otići u laboratorije u drugim zemljama. ''Ali samo kako bi se usvojile nove metode i znanja'', nadodala je ova mlada znanstvenica sa splitskom adresom.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.