Kako smanjiti ugljični otisak fast fashiona – i odgovor nije samo u izboru pamuk ili poliester

• Dulje nošenje odjeće i manje transporta zrakom mogli bi imati veći utjecaj na okoliš nego sam izbor između pamuka i poliestera
• Brza moda počiva na jednostavnom modelu: odjeća je jeftina, proizvodi se u velikim količinama i relativno kratko nosi. Posebno su pritom zastupljene majice od pamuka i poliestera
• Kako bi takav poslovni model funkcionirao, modna industrija oslanja se na učestalu proizvodnju, kratak životni vijek odjeće i globalizirani lanac opskrbe – a upravo ti elementi značajno pridonose njezinu utjecaju na okoliš

Nova studija koju su proveli istraživači sa sveučilišta Concordia analizirala je cijeli životni ciklus pamučnih i poliesterskih majica, od proizvodnje materijala i izrade odjeće do transporta, korištenja i konačnog zbrinjavanja. Cilj je bio utvrditi u kojoj fazi nastaje najveći okolišni utjecaj i gdje bi promjene mogle donijeti najveće rezultate.

Istraživači su pritom analizirali proizvodni lanac od proizvodnje materijala i izrade odjeće u Kini, preko transporta do Montreala, korištenja od strane potrošača i konačnog odlaganja. U obzir su uzeli i različite scenarije – od načina transporta i zbrinjavanja do produljenja životnog vijeka odjeće.

Unsplash / Dan Gold Foto: Unsplash / Dan Gold

Poliester više opterećuje klimu, pamuk troši više vode i zemljišta

Rezultati pokazuju zanimljivu razliku između dva najčešća materijala. U osnovnom scenariju poliesterske majice stvaraju znatno više emisija stakleničkih plinova od pamučnih. Razlog je u samoj proizvodnji sintetičkih vlakana, koja zahtijeva više energije i oslanja se na fosilna goriva.

Pamuk, s druge strane, ima drugačiji okolišni problem. Njegova proizvodnja zahtijeva znatno više zemljišta i vode, što je izravno povezano s uzgojem biljke. Drugim riječima, pitanje „pamuk ili poliester?“ nema jednostavan odgovor kada se promatra cijeli okolišni učinak odjevnog predmeta.

No istraživanje pokazuje da bi odgovor mogao biti još važniji negdje drugdje.

Možda vas zanima Bluza u čijem su dizajnu sudjelovali britanski vrtlari stvarno je jedinstven komad Moda

Nije samo važno od čega je majica napravljena

Prema rezultatima studije, transport i životni vijek odjeće mogu imati veći utjecaj nego neke razlike između samih materijala.

Jedan od najvećih izvora emisija pokazao se zračni transport. Zamjena zračnog prijevoza pomorskim smanjila bi ugljični otisak majice za otprilike 30 do 60 posto, ovisno o materijalu. Još je zanimljiviji podatak vezan uz trajanje odjeće.

Sinsay Foto: Sinsay majica (4.49 eura)

Ako bi se životni vijek odjevnog predmeta udvostručio, emisije bi se mogle smanjiti za približno polovicu. Razlog je jednostavan: ako istu majicu nosimo dvostruko dulje, potrebno je proizvesti manje novih komada kako bi se ostvarila ista količina korištenja odjeće.

Upravo se tu otvara pitanje koje je u raspravama o održivoj modi često u drugom planu: koliko dugo zapravo nosimo ono što kupimo?

Najodrživiji komad je možda onaj koji već imamo u ormaru

Rezultati istraživanja sugeriraju da bi najveći učinak na okoliš industrija mogla postići smanjenjem količine proizvedene odjeće, dizajniranjem kvalitetnijih i dugotrajnijih komada te smanjenjem korištenja zračnog transporta. Za potrošače je poruka možda još jednostavnija. Umjesto da se fokusiramo isključivo na etiketu i pitanje je li majica napravljena od pamuka ili poliestera, veći klimatski učinak može imati jednostavno dulje nošenje odjeće.

Možda vas zanima Haljina od 8 pari starih hlača? Berlinski brend rastavio je Desigual komade i napravio genijalnu kolekciju Moda

To ne znači da izbor materijala nije važan. Pamuk i poliester imaju različite okolišne posljedice i svaki od njih opterećuje različite resurse. No životni ciklus odjevnog predmeta mnogo je širi od sastava vlakna.

Majica nije samo materijal od kojeg je napravljena. U njezin okolišni otisak ulaze proizvodnja sirovine, energija potrebna za izradu, transport preko kontinenata, način na koji je koristimo, koliko dugo ostaje u našem ormaru i što se s njom događa kada je više ne želimo.

Unsplash+/Getty Images Foto: Unsplash+/Getty Images

Možda je najveća promjena – kupovati manje

Studija tako dovodi u pitanje jednu od uobičajenih pretpostavki održive mode: da je dovoljno kupovati „bolji“ materijal.

Pravi problem može biti i količina. Ako kupujemo mnogo odjeće koja se kratko nosi, čak ni izbor materijala s manjim pojedinačnim utjecajem ne rješava problem u cijelosti. Suprotno tome, odjevni predmet koji se dugo koristi može smanjiti potrebu za proizvodnjom novih komada i time smanjiti ukupni okolišni učinak.

U tom smislu, najjednostavnija promjena ponašanja možda je ujedno i jedna od najučinkovitijih: kupovati promišljenije, odjeću nositi dulje i koristiti je što više puta prije nego što završi izvan ormara.

Za modnu industriju poruka je još jasnija – manje proizvodnje, dulji životni vijek odjeće i manje zračnog transporta mogli bi biti među najvažnijim koracima prema smanjenju njezina ugljičnog otiska. A za potrošača to znači da održivija moda možda ne počinje novom kupnjom, nego komadom koji već imamo. 

Možda vas zanima Dekanica TTF-a Anica Hursa Šajatović otkrila nam je što se dešava na faksu, od inovativnih projekata do revija i izložbi... Moda