Znaš li kolike su šanse da postaneš ili jesi žrtva seksualnog nasilja? Vrlo velike - pročitaj ove brojke

• Seksualno nasilje spada u najteže zločine no ujedno i najrjeđe prijavljivane. Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 12 neprijavljenih
• Žene su žrtve u više od 90 % slučajeva, a isto vrijedi i kod seksualnog zlostavljanja djece, djevojčice i djevojake su meta u 90% slučajeva
• Premda po žrtvu, njezinu obitelj, ali i društvo ima teške posljedice, seksualno nasilje i dalje je obavijeno velom šutnje, predrasuda, stigmatizacije i rijetko se sankcionira
• miss7 pokrenuo je nikadVIŠE, kampanju nulte tolerancije prema ovom obliku nasilja jer vrijeme je da o njemu govorimo, spriječimo ga ili, u najgorem slučaju, pravedno sankcioniramo

Seksualno nasilje događa se mnogo češće nego što se misli, dominantno je rodno uvjetovano odnosno spol, ali i dob žrtve imaju najveći utjecaj i potpuno je obavijeno tamnim brojkama - pravi broj žrtava i zločina se ne zna. Ako si ženskog spola, imaš 15 ili više godina i živiš u EU tvoje šanse da si doživjela fizičko i/ili seksualno nasilje su 33% govore podaci i iz studije Agencije za temeljna prava Europske unije iz 2014. godine. Najveći broj žrtava seksualnog nasilja u EU su žene (85,8%), dok je najveći broj osumnjičenika i počinitelja muškaraca (98,3%) govore podaci Eurostata i Ureda UN-a za narkotike i kriminalitet iz 2017.

Broj slučajeva nasilja zabilježen od policije vrlo je mali u odnosu na stvaran broj slučajeva. Podaci brojnih svjetskih istraživanja tako pokazuju kako na jedan prijavljen slučaj silovanja dolazi između 15-20 neprijavljenih, dok je za manje teške oblike seksualnog nasilja ta razlika još veća.

Mračne brojke

Mračne se brojke nižu i dalje: 75% stručnjakinja ili žena na visokim menadžerskim pozicijama bile su seksualno zlostavljanje, kao i 61% žena zaposlenih u uslužnom sektoru. Seksualno zlostavljanje doživjelo je 55% žena u EU. I ne, ta EU nije tamo negdje, to smo i mi, podaci za Hrvatsku jednako su mračni.

Shutterstock/Instagram

Šutnja i predrasude

Zbog toga je miss7 pokrenuo kampanju nikadVIŠE kroz koju se nadamo podići svijest o seksualnom nasilju i borbi protiv njega. O ovome se mora govoriti naglas jer posljedice su dalekosežnije nego što je većina, uključujući i same žrtve spremna priznati, za samu osobu, njezinu obitelj i društvo. S druge ga pak strane prate šutnja i predrasude, stigmatizacija, a neke oblike seksualnog nasilja niti ne prepoznajemo kao takve odnosno ne postoje mehanizmi za njihovo sankcioniranje. Seksualno nasilje tako pripada među najteže oblike zločina i najmanje prijavljivane.

Kakvi su podaci za Hrvatsku?

Praćenjem broja prijava kaznenog djela silovanja policiji od 2000. do 2016. vidljivo je da su žene žrtve u 92% do 100% slučajeva, ovisno o godini. U 2016. godini od 444 žrtve koje su prijavile kaznena djela protiv spolne slobode 98% su žene. Od 568 žrtava kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u 90% žrtve su djevojčice i djevojke.

miss7

Djevojke i djevojčice

Važnu ulogu igra i dob; istraživanjem Centra za seksualna prava Ženska soba iz 2011. utvrđeno je da je 77% žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa bilo mlađe od 22 godine života (djeca do 14 godina - 32%, djeca od 14 do 18 godina - 30%, mlade osobe od 19 do 22 godine 15%).

Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu

Što se tiče seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, Europski ženski lobi navodi kako u Europi 40% do 50% žena doživljava
neki od oblika seksualnog uznemiravanja ili neželjenog seksualnog ponašanja na radnom mjestu. U Hrvatskoj je 38% žena doživjelo takvo iskustvo govori podatak iz istraživanja koje je provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Ženska sekcija SSSH-a.

Ida Prester demonstrirala nam je kako napraviti samopregled dojki. miss7 te podsjeća da pozoveš prijateljicu s kojom ćeš sklopiti #pinkypromiss - obećanje uz koje ćete lakše razviti naviku redovitog samopregleda dojki.