Zašto volimo ogovarati i zbog čega je to dobro za nas? Psiholozi imaju odgovore

• Tračevi su ono što dijelimo s prijateljima, a čak i povezuju neka prijateljstva
• No, opće je mišljenje da tračati nije baš lijepo, no ipak toliko volimo pričati o drugima. Zašto? 
• Znanost ima odgovore te otkriva zašto tračevi imaju čak i važne društvene funkcije

Svi to radimo, a neki češće (i sočnije) od drugih. Pritom svi to nekako i osuđujemo – tračanje. Ponekad nekoga ogovaramo iz osvete, ponekad kako bismo se osjećali bolje ili zato što smo nesigurni. Međutim, ogovaranje ne znači uvijek da se ponašamo loše ili da smo loši ljudi. Naime, znanost se slaže da razgovor o drugima također ispunjava određene funkcije u društvenim grupama. U većini slučajeva čak ima i važan učinak: osjećamo se jako povezanima s osobom koju ogovaramo.

Britanski psiholog i antropolog Robin Dunbar objašnjava u svojoj knjizi „Grooming, Gossip, and the Evolution of Language“ koliko su tračevi važni društvenim grupama. Jačaju veze i čak su pomagali našim precima da prežive. Zbog te društvene povezanosti do njih su stizale važne i životno potrebne informacije. Dakle, ogovaranje je poput umrežavanja par excellence.

Ova tri znaka najveće su horoskopske tračbabe, tako je zapisano u zvijezdama

Ogovaranje je bilo važno za razvoj jezika

Osim aspekta društvenog povezivanja, ogovaranje je imalo i još jedan evolucijski učinak – potaknulo je razvoj jezika. Tako su naši preci razvijali i širili svoj vokabular, a Robin Dunbar to čak vidi kao podrijetlo jezika. Kaže se da je ogovaranje u kamenom dobu zamijenilo njegovanje krzna koje su prakticirali majmuni jedni na drugima. Naime, majmuni su međusobno čišćenje krzna koristili za druženje i njegovanje odnosa. Međutim, budući da su prvi ljudi lutali u skupinama koje su bile prevelike za to i ovo „uređivanje“ nije bilo opcija, počeli su razgovarati, uključujući i razgovore o drugima, kako bi ojačali osjećaj zajedništva, tvrdi Dunbar.

via GIPHY

Znanost se oduvijek bavila temom ogovaranja. Sveučilište u Kaliforniji je u metaanalizi ispitalo ukupno pet istraživanja, a rezultati su bili uzbudljivi. Naime, često se žene optužuju da su najveće tračerice. Prema znanstvenicima, muškarci ogovaraju jednako kao i žene. Mlađi ljudi sudjeluju u širenju glasina češće od starijih ljudi, a ne iznenađuje da su ekstroverti aktivniji u ogovaranju od introverta.

Stvaranje bliskosti kroz tračanje

U drugom istraživanju je dr. Stacy Torres također više od pet godina pratila starije ljude u New Yorku za potrebe istraživanja Sveučilišta u Kaliforniji. Psihologinja je otkrila da ogovaranje djeluje kao lijek protiv usamljenosti među starijima, a osobito među onima koji žive sami.

Možda vas zanima Uh! Doznalo se tko lansira najotrovnije tračeve, ali i o kome se najviše trača Life&style

Umjesto da se pridružuju organizacijama poput crkve, ljudi radije ostaju u susjednim grupama. Tračanje im pomaže da se povežu s drugima i izgrade veze. Naime, često je ogovaranje jednostavno pokušaj da se započne razgovor s drugom osobom i izgradi bliskost. Možda nije uvijek najplemenitiji način, ali je duboko ljudsko ponašanje.

Zašto je u redu ogovarati – ponekad

Oba istraživanja jasno pokazuju da većina ljudi ogovara u nekom trenutku svog života i da to ima važne društvene svrhe. Zašto onda ogovaranje ima tako lošu reputaciju? Vjerojatno zato što to još uvijek povezujemo s agresivnošću. Kad ogovaramo neku osobu ili grupu, često istresemo svoju ljutnju, što brzo postane gadno.

Shutterstock

Nakon trača smo spremiji oprostiti

Ali, na kraju, upravo je to prednost: naime, umjesto da tu ljutnju iskalimo tjelesnim nasiljem (u najgorem slučaju), ona ispari kada o temi razgovaramo s dobrim prijateljem ili kolegom. A nakon toga nam možda cijela stvar više neće biti tako loša i sljedeći put kad se sretnemo, bit ćemo raspoloženiji za praštanje. Ukratko, to je bolje nego držati ljutnju u sebi, a zatim je izbaciti na drugu osobu punom snagom - bilo tjelesno ili verbalno. Onda je bolje prethodno propisno ogovarati na sigurnom mjestu. Osim toga, osjećat ćemo se bliskije s osobom s kojom smo ogovarali.

Previše ogovaranja je otrovno?

Ipak, ne škodi preispitati vlastito tračersko ponašanje i pogledati koliko pričaš o drugima, na koji način i prije svega: zašto. Kao i kod mnogih stvari u životu, kada je riječ o tračevima, doza određuje otrov. Oni koji stalno ogovaraju trebali bi se iskreno zapitati žele li se samo osjećati bolje u vezi sa sobom. Međutim, kod umjerenog tračanja prednosti očito nadmašuju nedostatke: ogovaranje pomaže našim društvenim vezama, važno je oruđe u održavanju odnosa  i također je evolucijski važno za daljnji razvoj našeg jezika!