Voda je nužna kako bi naš vrt opstao i tijekom najvećih vrućina, ali previše vode, kao i premalo, može učiniti više štete nego koristi.
Voda u vrtu ima tri različita zadatka: u prvom redu, ona omogućuje uređenje tzv. bioloških bazena u čijoj se okolici može saditi bilje, ali se i životni krug može zaokružiti i ribama i ostalim životinjama. Voda služi u svrhu odmora i osvježenja, i to u razmjerima od fontana i jezerca do bazena za plivanje, a osim tog obuhvaća i čitav niz uređaja i pribora. I treće: voda, smišljeno obuzdana i razumno vođena- predstavlja izvor života za biljke u našem vrtu. Kultura vrta i gospodarenje vodom u vrtu najuže su povezani.
Da bismo gospodarenje vodom uredili tako da nam donosi koristi, moramo započeti s građom tla. Ako je zemlja teška i vezan, ona teško prima vodu, pa je zato treba davati štedljivo, u malim količinama. I glinasto ili ilovasto tlo, iznad kojeg leži samo tanak sloj zdravice, traži oprezno zalijevanje radi svoje nepropusnosti. Obilno zalijevanje za poticanje rasta preporučuje se samo tamo gdje postoji dobra, već godinama kultivirana zemlja. Njezina mrvičasta struktura i prhka propusnost jamče da će korijenje biljaka biti navlaženo prema njegovim zahtjevima i da će primiti vode koliko mu je potrebno. Laka, pjeskovita tla često ne mogu zadržati vodu, međutim, dodatkom treseta postiže se željena ravnoteža.
U dobro njegovanim vrtovima pokazuje se, bez primjene moderne tehnologije navodnjavanja, da ispravno gnojeno tlo, koje je proljetnom i jesenskom obradom dobro prozračeno, a ljeti pravovremeno pokriveno i zadržano u stanju rahlosti, može izdržati s neznatnim ili čak i bez dodatnog zalijevanja. Međutim, neobično toplo ljeto, bez kiše, sa čestim jakim vjetrovima, čini i najbolje obrađeno tlo suhim kao prašina, te traži obilno zalijevanje. U takvim razdobljima najprije propadaju sočne zeljaste biljke, a oštećenja kod grmlja i nižeg drveća vidljiva su uglavnom tek sljedeće godine.
Pri zalijevanju biljaka važno je voditi brigu da temperatura vode bude prilagođena temperaturi tla i biljke. Hladan mlaz izravno iz vodovoda biljci ugrijanoj na ljetnom suncu može samo naštetiti i zadržati njen rast, umjesto da je osvježi. Osim topline vode, važan je i povišen sadržaj kisika u vodi koja stoji u širokim otvorenim posudama. Ranije se posebno hvalilo kišnicu i preporučivalo njeno skupljanje. No, u današnje vrijeme, kada su oblaci zagađeni dimom industrijskih postrojenja i automobilskim ispušnim plinovima, primjena kišnice na biljke postaje nepoželjna.
Voda iz vodovoda koja se upotrebljava za zalijevanje i prskanje uglavnom je tvrda ili čak i pretvrda. Većini biljaka u vrtu to ne smeta. Oprez samo sa nekim osjetljivijim vrstama grmlja koje ne podnosi vapno u tlu (biljke za tresetno tlo).
Kada i kako zalijevati?
Nema sumnje da sunce i hladna voda u isto vrijeme štete biljci i stvaraju koru i na najboljem tlu. Ljeti vodu treba davati samo rano ujutro ili, još bolje, u vrijeme zalaza sunca. Za polijevanje je najbolja velika kanta za zalijevanje. Najoptimalnija kanta sadrži 10-12 L vode što za ljetnih mjeseci odgovara 1 m2 zemlje. Kako će biljke primati vodu ovisi i o obliku gredica. Rubovi ne smiju biti preoštri i strmi tako da voda oteče po putovima. Zato treba, posebno kod povrća i jednogodišnjeg cvijeća, napraviti rub za zalijevanje oko svake biljke u kojem će se voda zadržati i polako prodirati u tlo.
Dobro je pridržavati se pravila: bolje jednom temeljito zaliti nego šest puta navlažiti. Temeljito zaliti znači 3-4 zalijevanja u toku od 1-2 sata, da voda prodre i u donje slojeve zemlje. U normalnim vremenskim uvjetima ovakvo temeljito zalijevanje potrebno je svakih 4-5 dana. Koliko često ćemo zalijevati neku biljku ovisi i o građi njenog korijenja. Biljke sa plićim korijenjem, koje primaju hranu neposredno ispod površine, treba zalijevati od biljaka s dubokim korijenjem.
Više slika pogledajte u galeriji...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.