Ugodna, napeta ili pouzdana - kakav prvi dojam ostavljaš? Ovih 7 faktora najviše utječu na to

• Naš prvi dojam o nekoj osobi nastaje u nekoliko djelića sekunde 
• Što je to zapravo prvi dojam?
• Kako točno funkcionira prvi dojam i na što treba paziti kod toga – sve to ćemo ti otkriti u tekstu

Što je zapravo prvi dojam? Pogled, pozdrav, možda stisak ruke i evo ga odmah: prvi dojam. Kad upoznamo čovjeka, nesvjesno odlučujemo u roku od nekoliko djelića sekundi je li nam simpatičan, privlačan i zanimljiv – ili nije. A ta presuda, koju donesemo unutar prvih 100-njak milisekundi, učvršćuje se u pravilu samo ako upoznavanje potraje, pokazalo je jedno američko istraživanje. 

Dakle, teško je zanijekati sljedeće: prvi dojam je ekstremno važan – jer on očito odlučuje o tome hoćemo li dalje upoznavati partnera, odnosno, hoćemo li mu dati šansu. 

Prvi dojam: kako nastaje munjevita presuda 

Prvi dojam bazira se na informacijama koje dobije naš mozak kod prvog kontakta – dakle, prvenstveno prema vanjskom dojmu. Neuroznanstvena istraživanja pokazala su da kod prvog dojma amigdala igra važnu ulogu – evolucijsko-biološko vrlo stari dio našeg mozga koji je prvenstveno zadužen za obradu emocija. 

To znači sljedeće: prvi dojam se često ne može razumno objasniti – barem ne u potpunosti. Prvi dojam je pretežito emocionalna presuda. 

Psiholozi smatraju da su ljudi takav prvi dojam stvarali već prije nekoliko milijuna godina – te je to ostalo tako po sličnom principu sve do danas. To pokazuje s jedne strane sudjelovanje amigdale, a s druge strane naše znanje o životu naših predaka: dok je preživljavanje bila borba te nije bilo mjesta za svakoga u pećini – ljudi su morali u trenutku prepoznati je li netko prijatelj ili prijetnja. To nam može možda i objasniti zašto je prvi dojam često prilično pouzdan – u krajnjoj liniji, samo visoki postotak presuda mogao je povećati šanse za preživljavanje…

Prvi dojam: što je odlučno 

Odlučni kriteriji za naš prvi dojam – koji traju vjerojatno već milijunima godina su: 

• povjerenje 

• i kompetencija. 

Kao prvo moramo znati možemo li vjerovati nekom čovjeku, a kao drugo – zanima nas je li dobar za nas, to jest možemo li nešto započeti s njim. Svejedno u kojem kontekstu se nalazimo – je li prvi dojam pozitivan ili negativan, ovisi uvijek o ova dva pitanja. 

Jasno je sljedeće: kod potrage za partnerom „kompetencija“ znači nešto drugo nego kod razgovora pri upoznavanju. Međutim, kriteriji u principu ostaju isti - i to neovisno o spolu, kulturi, dobi ili osobnosti (s tim da se mjerila eventualno razlikuju od čovjeka do čovjeka). To objašnjava i sljedeći fenomen koji su pokazala istraživanja o prvom dojmu: kod većine osoba je prvi dojam o nekoj osobi vrlo sličan…

Prvi dojam: čine ga ovi faktori 

Postavlja se pitanje: koje informacije uzima naš mozak za odlučivanje je li neki čovjek povjerljiv i kompetentan? Kao što smo već rekle, to ovisi o vanjskim faktorima… i nekim sitnicama! 

1. Miris

Ako neka osoba neugodno miriše, instinktivno nam proradi alarm te radije zauzimamo distancu. Ali, ako nam je miris ugodan, onda ima dobre karte. I ovdje je uzrok vjerojatno daleko u prošlosti: za naše pretke je osjet mirisa bio izuzetno važan kako bi prepoznali otrovnu i pokvarenu hranu te bolesti. Tako je nos igrao ulogu važnu za preživljavanje – i to je ostalo do danas…

2. Glas 

Melodija glasa, jačina i boja bacaju sadržaj riječi u sjenu. Ako nam netko ljubaznim glasom u 18 sati popodne kaže „Dobro jutro!“, ima bolje karte od nekoga tko nam dominantno glasno kaže „Dobra večer!“

3. Mimika 

Iskreni smiješak, autentična prirodna mimika i gestikulacije su kod prvog dojma garancija uspjeha. 

4. Stisak ruke 

Presnažan stisak djeluje agresivno i prijeteći, a prenježan nesigurno i nekompetentno – zdrava sredina automatski budi povjerenje. 

5. Stil (odijevanja)

Ljudi danas uglavnom odjeveni hodaju naokolo – zbog toga su odjeća i frizura prvo što gledamo. Na temelju vanjskog izgleda stavljamo ljude u ladice i pripisujemo im određene karakteristike. „Šlampavo odjeven? Vjerojatno je šlampav i u drugim područjima života – na primjer u vezi te u krevetu.“ Ili: „Super je odjeven. Očito se trudi i ima takta.“ Ovaj fenomen kad ocjenjujemo nečiju osobnost prema nekom obilježju – poput odjeće – a zapravo ne ovisi o tome, zove se još „halo-efekt“. 

6. Držanje tijela

Ako neka osoba stoji ispred nas uspravno i opušteno, djeluje na nas samouvjereno te budi povjerenje. Ako je vidljivo napeta li se „stisne“, onda podsvjesno zaključujemo kako nešto nije u redu…

7. Prisnost 

Kod nekih navedenih faktora (npr. miris, stil i mimika) te općenito važnu ulogu igra naše iskustvo! Ako nas neki čovjek podsjeti na nekoga s kime povezujemo pozitivna iskustva, smatramo ga odmah simpatičnim. Ako probudi u nama negativna sjećanja, u početku ima loše šanse. Ako s nekom osobom pak ne povezujemo nikakva konkretna iskustva, onda naša „perceptivna navika“ igra važnu ulogu: ako smo u našem životu uvijek gledale samo obrijane muškarce, prvi bradonja koji naiđe vjerojatno će u nama probuditi oprez. Možda smo jako pustolovno nastrojene i jako dobro miriše – onda možda može probuditi zanimanje u nama. Naime, to je još jedan aktualni stav znanosti, još jedno obilježje prvog dojma: s apsolutnom sigurnošću nikada ne možemo predvidjeti…