- Bilo za radnim stolom, na kauču, u automobilu: većinu svog svakodnevnog života provodimo sjedeći
- Donio nam je to današnji način života, ali kako prepoznati kad je doista previše sjedenja?
- Toliko da to počinje štetiti zdravlju pa nešto treba poduzeti
Kada moramo birati između sjedenja i stajanja, sjedenje obično pobjeđuje. Dobar primjer je vožnja javnim prijevozom. Naše oči automatski traže slobodno mjesto. Udobno je i podnošljivije od stajanja. Ali, ako koristimo svaku priliku da sjedimo i provedemo većinu vremena u danu u tom položaju, to može imati negativne zdravstvene učinke.
Ljudi tijekom evolucije jednostavno nisu stvoreni da provode toliko vremena sjedeći. Naša priroda to ne pretpostavlja. Prije bi, ako bi osoba sjedila ili ležala satima, umrla od gladi ili bi je neprijatelji opazili i lovili, objašnjava dr. Aimee Layton, psihologinja sa Sveučilišta Columbia. U današnje vrijeme dugotrajno sjedenje može negativno utjecati na zdravlje.
Razna istraživanja pokazuju da čak i dva tjedna neaktivnosti mogu imati značajne zdravstvene učinke kod mladih i zdravih ljudi. Na primjer, dolazi do smanjenja mišićne mase te metaboličkih promjena. Osim toga, naše tijelo, mišići, srce i pluća mogu se „dekondicionirati“. Dekondicioniranje nastaje smanjenjem funkcionalnih sposobnosti tijela. To može dovesti do ograničenja u pokretljivosti, snazi, izdržljivosti i koordinaciji. Funkcionalnost kardiovaskularnog sustava i disanje također su ograničeni.
Life&style
Koliko sjedenja je previše?
Općenito je poželjno sjediti najviše sat vremena odjednom. Svaki sat sjedenja trebao bi biti popraćen sa tri do šest minuta vježbanja - makar to bio tek kratki obilazak ureda ili šetnja do kante za smeće. Ljudi s podesivim radnim stolom mogu, na primjer, svoj stol pretvoriti u visoki stol nakon sat vremena i raditi stojeći, a zatim, nakon nekog vremena, vratiti se u sjedeći položaj.
Znakovi da previše sjediš
1. Često se osjećaš umorno
Umor također može biti posljedica stresa, loše prehrane ili hormonske neravnoteže, ali nedostatak vježbe također je pokazatelj umora. Što više sjediš, to ćeš se osjećati mlitavije i umornije. Međutim, ovaj se problem zapravo može jednostavno ispraviti dodatnim vježbanjem. Istraživanje je pokazalo da se umor ispitanika smanjio čim su vježbali 20 minuta tri puta tjedno. Razina energije povećala se tada za 20 posto.
2. Loše si raspoložena
Istraživanja su pokazala da se ljudi koji puno i često sjede i psihički lošije osjećaju, a time si automatski smanjuju i kvalitetu života, smatra dr. Suzanne Steinbaum, kardiologinja i osnivačica „SRSHeart centra za žensku prevenciju, zdravlje i wellness“. Osim toga, ljudi koji ne vježbaju imaju tendenciju brže postati depresivni. Kretanje je povezano s oslobađanjem hormona serotonina, koji je poznat kao hormon sreće. Na naš um i raspoloženje automatski pozitivno utječe aktivnost, odnosno kad se više se krećemo.
Life&style
3. Često zaboravljaš stvari
Naš mozak treba vježbanje jednako kao i naše tijelo. Prema istraživanju, sjedenje koje traje satima dovodi do tanjeg medijalnog sljepoočnog režnja, područja mozga odgovornog za pamćenje. Stoga, ako malo vježbaš, često zaboravljaš stvari. Međutim, nekim vježbama možeš poboljšati svoje pamćenje pa čak i vježbati prevenciju protiv dobnih problema s pamćenjem, poput demencije. Čak i mali porast tjelesne aktivnosti ima pozitivne zdravstvene koristi za pamćenje ako se radi trajno.
Pogledaj video: Znaš li da si genijalna?
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.