Nakon uspješnice "Ljubav je na selu", nešto manje uspješnog 'Ženim sina', počeo se prikazivati reality show 'Gospodin Savršeni'. Hrvatska inačica izazvala je more komentara na društvenim mrežama, a poveznica je ista - muškarac je taj koji bira ženu. U novom realityju između njih čak 19!
Reality "Ljubav je na selu" je već ušao u anale, dok je hrvatska verzija slavnog "Bachelora" vruća tema na kavama. Ne smijemo zaboraviti niti reality format "Ženim sina" čiji je uspjeh ipak izostao, no jedno je sigurno - Hrvati vjeruju u (reality) ljubav! Nazovimo to kako hoćemo; bijeg od stvarnosti, ismijavanje drugih ljudi, bijeg od vlastite svakodnevice... Ili istinski interes. Bez obzira zbog čega gledaš ovaj televizijski format, sigurno je da te neće ostaviti ravnodušnim.
Tome u prilog idu i komentari ispod intervjua s tri kandidatkinje koje se natječu za Gospodina Savršenog.
Znajući da će ulaskom u ovakav show gube dio svoje privatnosti, ove su žene i djevojke dovedene pred budno oko voditelja, žirija, javnosti. I ne, u ovom slučaju ne tražimo žrtvu ni krivca, nego smo seciranjem novije medijske povijesti u Hrvata došli do zanimljivog zaključka - reality formati u kojem je muškarac taj koji bira između više žena dominantni su na našem programu. Obrnuti slučaj, u kojem žena bira između više muškarac je rijetkost, no nije nepostojeći. Sjećaš li se showa "Žena iz snova" ili nekoliko farmerica koje su bira svoje muškarce u showu "Ljubav je na selu"?
Reality show "Žena iz snova"
Ipak, ukupno gledano - muškarac koji bira između žena je format koji češće imamo prilike gledati na televiziji. U showu "Ljubav je na selu" ljubav je disperzirana između jednog farmera i 3 kandidatkinje koje odvodi na svoje imanje, u showu "Ženim sina" kandidati su birali između 6 djevojaka, dok je "Gospodin Savršeni" u startu birao između 19 djevojaka!
"Ljubav je na selu" - farmer bira tri finalistice za život na farmi
Za mišljenje smo se prvo uputili profesoru Hrvatskih studija Renatu Matiću s Odsjeka za sociologiju.
Sociolog Renato Matić
Pitali smo profesora Matića je li ovaj format realityja toliko popularan "zahvaljujući" mačističkom društvu?
"Nisam fenomen reality showa proučavao jer imam predrasudan stav, smatram da je to dodvoravanje najprimitivnijim oblicima ljudskih emocija. Također, vidim i želju za profitom televizijskih kuća koje puštaju takve showove, ali to je s njihove strane racionalno jer polaze od jednostavne pretpostavke: "Dok je gledanost visoka nama je to isplativo, a vi mislite što hoćete". S druge strane, ne pada mi na pamet ništa negativno reći niti osuditi bilo koga tko se time bavi na bilo koji način. Znam također da ima ljudi koji ozbiljno proučavaju ovakvu vrstu nazovimo fenomena, i koji bi o tome više i objektivnije mogli reći..."
I profesor Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru Krešimir Krolo dijeli slično mišljenje.
"Suštinski, više-manje svi reality programi imaju svojevrsnu formulu na osnovu koje traže vidljivost i gledanost kod publike. Riječ je o kombinaciji nekriptiranih interpersonalnih odnosa s izvjesnom količinom drame koji rezoniraju s iskustvom i svakodnevicom gledatelja/gledateljica (ljubavni odnosi, prijateljstva, konflikti i sl). Također, ovakav tip emisije ne traži nikakvo specifično predznanje ili poznavanje televizijskih i drugih kulturnih žanrova da bi se mogao pratiti emitirani sadržaj. Te dvije dimenzije su dovoljne da privuku jedan dio gledatelja, no svakako treba naglasiti da te iste karakteristike su odbojne onima koji traže drugačiju strukturu i sadržaj televizijskih emisija", objasnio nam je profesor Krolo.
U uspješnost showova ovog tipa ne sumnjamo, do kada će biti popularni ne znamo, no zaključujemo temu profesorovim mišljenjem - dok god postoji potražnja i isplativost za ovakvim reality showovima, oni će se snimati. Tako da su suvišne floskule s pitanjem: "Tko to uopće gleda?!"
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.