Umjetnica Antonija Balić u četvrtak 3. rujna u Galeriji Bačva, koja se nalazi u sklopu HDLUa, otvara izložbu pod nazivom "Pola života". Izložba je otvorena do 13. rujna.
Dekonstrukcija kreveta
Rad Antonije Balić Šimrak predstavlja svojevrsnu dekonstrukciju kreveta, mjesta posebne intimnosti i povezanosti s ljudskim životom na obadvije strane racionalnoga spektra. Na krevetu se, naime, rađamo, on noću poput nove maternice obgrljava naše tijelo, čuvajući ga od stvarnih i zamišljenih prijetnji, on je mjesto na kojemu se upuštamo na plovidbu iracionalnim, u senzualna i emotivna pražnjenja, i sa kojega se najčešće otiskujemo preko Stiksa, neki bi rekli u novu avanturu, ili u konačan mir ništavila, predah od slika i percepcije od kojih nas ni san ne može spasiti.
Rad Antonije Balić Šimrak sastoji se od nekoliko dijelova postavljenih po galeriji, a materijal svakoga od njih povezan je s građom upravo kreveta. Naslov Pola života (preuzet od romana V. S. Naipaula) može se dovesti u vezu s početnim stihovima Božanske komedije, kao ukazivanje na mjesto rekapitulacije prijeđenoga puta i suočavanja s unutarnjim strahovima, transformiranima u neobične zvijeri. To je najočitije na poplunima s digitalnim ispisom slika povezanih s umjetničinim fascinacijama. Nejasnoća značenja, kao i grubost i proizvoljnost njihove računalno obrađene kompozicije podsjećaju na košmar. U galerijskom prostoru, u slobodnom letu, postavljene su lutke različitih boja i tekstura, čija je epiderma načinjena od materijala za tapeciranje: one se mogu pomicati, a kao punašne ljudske figure koje prkose logici i gravitaciji asociraju na bezličnost i sveličnost sna (na tu paralelu podsjeća i ime grčkog boga sna Morfeja, koje ima isti korijen kao i grčka riječ za oblik), ali i realnosti. Naime, njihova forma je građena jastučasto i tipski, oni mogu predstavljati bilo koju osobu koju sanjamo, a sve su one (projicirani, ili vizualizirani) dio sanjačeve ličnosti ili sjećanja. S druge strane, ne konstruiramo li i stvarnost slično? Nisu li naše percepcije ljudi koje susrećemo samo funkcije naše ličnosti, našeg pogleda iz kojega se ne možemo nikako izvući niti ga nadići?
Iz predgovora Feđe Gavrilovića
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.