Olja Runjić otkrila je sve o festivalu ŠKURE i ispričala: "Di kulture ima, tamo para nema"

• Prvi Međunarodni festival suvremene književnosti ŠKURE – šibenske književne ure uskoro će ugledati svjetlost dana
• Na ideju o osnivanju književnog festivala u njenom rodnom gradu došla je književnica i scenaristica Olja Runjić želeći ponuditi novu književno-scensku platformu u Šibeniku i odati počast sjajnom, no pomalo zaboravljenom pjesniku Stjepanu Gulinu
• Šibenik će tako tri dana biti domaćin autorima iz regije i s europske književne scene, a Olja Runjić podijelila je s nama što bi voljela postići festivalom

Međunarodni festival suvremene književnosti ŠKURE – šibenske književne ure prvi je takav festival u ovom predivnom gradu. Festival će se održati od 9. do 11. rujna 2021. u središtu grada. Unatoč činjenici da Šibenik ima jednu od najljepših gradskih knjižnica u Hrvatskoj gradu nedostaju književna događanja. Upravo zbog toga književnica Olja Runjić došla je na ideju da njegove ulice ugoste autore iz regije i s europske književne scene kako bi Šibenčanima, ali i svima zainteresiranima ponudili novu književno-scensku platformu.

Olja Runjić, književnica i scenaristica, Šibenčanka s trenutačno bečkom adresom, na ideju o Škurama došla je prilikom susreta i kave s prijateljem Brankom Čegecom, pjesnikom i urednikom, s kojim se počela razvijati priča oko festivala. Upravo Čegec je, igrom slučaja, Gulinov izdavač, a na festivalu će se dodjeljivati i "Književna nagrada Stjepan Gulin" u čast sjajnom, no pomalo zaboravljenom šibenskom pjesniku. Olja koja trenutačno radi na svom drugom romanu ovih je dana potpuno je zaokupljena organizacijom ovog događanja. Zamolili smo ju da nam odgovori odakle ideja o festivalu ŠKURE i njezinim očekivanjima.

Instagram@lejla.fili Olja Runjić sa Leonom Lučevom, voditeljem radionice na Festivalu Škure i Goranom Višnjićem

"Ideja za Škure sazrijevala je neko vrijeme, nakon što smo godinama svjedočili da Šibeniku i okolici nedostaje bilo kakav kontinuirani, relevantan književni sadržaj. Grad i pripadajuće institucije, zadnjih godina intenzivno rade na razvoju i afirmaciji Šibenika kao kulturnog središta Dalmacije, moram priznati dosta su uspješni u tome, ali književnost je, čini se, ostala van fokusa. S druge strane, bilo mi je važno da pokojni Stjepan Gulin, sjajan pjesnik, podrijetlom Šibenčanin, također trajno ne ostane van fokusa i u zapećku, gdje je za života pomireno i samotnjački trajao i istrajao."

Olju je žuljao taj nemar onih koji bi bili dužni čuvati sjećanje na njega i njegovu poeziju, pa se činilo da ne preostaje drugo doli uhvatiti se u koštac s okoštalom sredinom i pokrenuti nešto njemu u spomen. I tako, preuzela je stvari u svoje ruke, našla se s Čegecom, slučajno i Gulinovim izdavačem, i krenula se razvijati priča oko festivala.

PR/Ženeinovac Finalisti nagrade

"Ako skupimo publiku i neki se tinejdžer upiše u knjižnicu, mi zadovoljni"

Odaziv je naravno bio sjajan, jer ljudima je dosta novog normalnog, svi bi kao nekad, opušteno i po starom, no staro iščezava, ali kad se otvori mogućnost za druženja i susrete, pa još uz more, u Šibeniku, tko bi normalan odbio. Organizatori su se trudili okupiti kvalitetne, izvrsne autore čije knjige i sami rado čitaju i koje bi rado preporučili čitateljskoj publici. 

Na prepreke koje su se pojavile prilikom organiziranja festivala Olja se nije previše osvrtala, već se trudila da bude što efikasnija i pragmatičnija u zadanim terminima i uvjetima, a uvjeti su prepreka već sami po sebi. Kaže: "Sve se nekako riješi, uz nešto stresa i neprospavanih noći." Očekivanja organizatora nisu prevelika, bili bi zadovoljni da za početak publika prepozna sadržaj koji im se nudi, da uopće steknu publiku, da poneki tinejdžer nakon festivala izvadi člansku iskaznicu u gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić. "Sve drugo nadišlo bi moja najluđa očekivanja", skromno je rekla Runjić.

"Tim Škura čini sve go' entuzijast do entuzijasta"

Zanimalo nas je kako je to biti poduzetnica u kulturi, a Olja je otkrila kako je razvijanjem priče oko festivala spoznala kod sebe onu vrstu entuzijazma za koju je vjerovala da je nepovratno izgubljena tamo negdje, na izmaku dvadesetih. "Poduzetništvo mi je kao lajtmotiv zadnja rupa na svirali, nemam aspiraciju biti poduzetnica, ali vjerujem da svaka pa i najmanja promjena u društvu kreće od nas samih. Hoćeš kulturni sadržaj po svojoj mjeri, stvori kulturni sadržaj! Najčešće, borim se sa sobom, vlastitim projekcijama, predrasudama i temperamentom", kaže.

Dodala je kako zapravo organizacijski tim Škura čini sve go' entuzijast do entuzijasta, sastavljen od pedesetogodišnjaka. "Nikakvu novčanu ni materijalnu naknadu nećemo dobiti, slabi smo vam mi poduzetnici, pa makar i u kulturi. A znamo, di kulture ima, tamo para nema", otkrila je.

Privatni album/Olja Runjić Olja Runjić, književnica i scenaristica

"U današnjem su društvu književnici spadala i smetala"

Pitali smo književnicu trebaju li književnici biti savjest društva, pokretači promjena, kao što je ona pokrenula promjenu ovim festivalom. Ispričala je kako su književnici i književnost u današnjem društvu tretirani kao eksces, anomalija, spadala i smetala, nužno zlo pa teško da, sve kad bi htjeli, mogu biti bilo čija savjest, a kamoli društva kao takvog. Današnje društvo književnost ne zanima, kaže, jer nije profitabilna, marketniški slabo kotira. "Društvo koje je okrenuto zgrtanju s jedne i bezglavoj potrošnji s druge strane, želi sediranu, a ne probuđenu savjest. Kakvi književnici, kakvi bakrači."

PR/Ženeinovac Program festivala Škure

"U Hrvatskoj ima dobrih pisaca, izvrsnih pjesnikinja i pjesnika, autentičnih, iznimno talentiranih, poput Monike Herceg, Marka Pogačara, Lidije Deduš, Dorte Jagić dobro je da ih se čuje što više, da ih se prevodi i promovira, Je li takvima naša književna scena mala ili potaman, ne znam. Festival svjetske književnosti pa europski festival kratke priče su odlične manifestacije, Festival alternative i ljevice koji se upravo događa u Šibeniku, također. Svatko tko uspijeva bilo što kontinuirano i uspješno ovdje organizirati, vrijedan je poštovanja", kaže Runjić.

Književnica je rekla kako je trenutno zauzeta organizacijom Škura, dvadeset četiri sata, sedam dana u tjednu. O tome bi li voljela da se ovakvi festivali u njezinom rodnom Šibeniku i dalje održavaju, pa čak postanu tradicija rekla je kako bi bila sretna da se za početak ovaj prvi održi. Želja joj je i da ih ne omete pandemija, da dođu neki ljudi knjizi skloni, "da vrijeme bude blago i meko, da otvorimo ŠKURE, da knjigom osvijetlimo mrakove i nakratko utrnemo strahove."