Life&style 4517 prikaza 01. prosinca 2019.

Odnosi li se većina ovih 12 tvrdnji na tebe, možda si pametnija nego što misliš

Gulliver Image/Getty Images.

  • Često smo skloni sebe podcijeniti i to bespotrebno
  • Ovih 12 znakova ukazuju na to da si jako inteligentna
  • Neurednost se može shvatiti kao mana, no zapravo je ona pokazatelj inteligencije

Što zapravo znači biti pametan? To su ljudi koji brzo shvaćaju i reagiraju, bistri i pronicljivi, duboviti i puno toga znaju. Neki će u tu kombinaciju dodati čak i riječ genij, koja prema psiholozima označava osobu ekstremno sposobnu u intelektualnim vještinama, najčešće s veoma visokim kvocijentom inteligencije. No, testovi inteligencije ne daju potpuni uvid u to koliko je netko sposoban uspjeti u određenom poslu ili području znanja jer je kreativni pristup rješavanju problema jako teško mjeriti. Teško je definirati pamet ili što je točno genijalnost, no većina će se složiti da pametni ljudi brzo shvaćaju i razmišljaju.

Ti si najstarije dijete

Jedno istraživanje sveučilišta u Edinburghu potvrdilo je da prvorođena djeca često imaju viši kvocijent inteligencije od svoje braće. Najvjerojatnije se radi o tome da roditelji prvorođenom djetetu nude više mentalne stimulacije, duže ih doje i u trudnoći su odgovorniji pa manje piju ili puše. Dakle, pamet najstarijeg djeteta nije uvijek povezana s genetikom. 

Psuješ kao kočijaš

Pametni ljudi često puno psuju, pokazalo je istraživanje povezano sa stupnjem verbalne sposobnosti. Oni koji su domišljati u psovkama, pokazuju veću verbalnu sposobnost i širinu rječnika. Osim toga, pametni ljudi ne psuju zato da bi bili neugodni nego da što efikasnije prenesu svoju poruku. Upravo zato geniji su kroz povijest (sjetimo se Da Vincija) koristili neke svoje šifre, tajne jezike i načine zapisivanja  kao alternativne komunikacijske strategije. No, postoji velika razlika između namjernog, pametnog i domišljatog psovanja i običnog prostačenja.

 | Autor: Shutterstock Shutterstock

Anksiozna si

Geniji i ljudi visokog kvocijenta inteligencije češće pate od poremećaja raspoloženja poput tjeskobe, napada panike i sličnih. Stručnjaci smatraju da je to posljedica velikog uživljavanja i razmišljanja oko svakog poteza, čemu su pametni ljudi skloni. Taj visoki nivo promišljanja vlastitih poteza s dodatkom neurotične osobnosti često je povezan s većim rizikom za napade panike i tjeskobnost i druge znake mentalnog stresa. Svi koji su malo drugačiji od ostalih, čak i kad se radi o pozitivnom odmaku kao kod genija ili visoko inteligentih osoba, često imaju problema u socijalnoj interakciji.

Baviš se sportom

Mnogi geniji su fizički veoma aktivni, tvrdi dr. Rahul Jandial, autor knjige Neurofitness, neurokirurg i neurolog u bolnici City of Hope u Los Angelesu. On tvrdi da postoji jasna veza između fizičke aktivnosti i bistrine i brzine u razumijevanju i povezivanju različitih koncepata i originalnih zamisli. Svaki stres, napor neurone opskrbljuje s više krvi, a to znači da će ih biti više i da će se povezivati i poboljšati funkciju mozga. Hodanje nije naporno i ne spada u intenzivne vježbe, no ono je jedna od dnevnih navika koju dijele mnogi geniji.

Noćna ptica

Jedno istraživanje fakulteta London School of Economics otkrilo je da ljudi koji kasnije liježu često imaju veći IQ. Znanstvenici smatraju da je to povezano s evolucijom. Noć je nekada predstavljala opasnost za naše pretke pa su oni koji su ostajali duže budni i na oprezu uglavnom bili pametniji. Osim toga, kad radimo noću, manje nam toga odvlači pozornost, fokusirani smo i očekujemo više. Mnogi geniji rade u neka čudna vremena i time kao da podržavaju svoje kreativne procese. Ili se radi o obrnutom, kreativno razmišljanje u neko čudno radno vrijeme izvan uobičajenog rasporeda od devet do pet pomaže razvoju genija.

 

Prilagodljiva si

Oni koji imaju lako prilagodljiv um zapravo su inteligentniji i često mogu sagledati stvari iz neke svježe perspektive pa i vidjeti rješenja koja drugi ne vide. Novi problemi zahtijevaju nova rješenja, inovaciju, a geniji i pametni ljudi u tome su dobri. Adaptacija na novu situaciju, smatraju psiholozi, zahtijeva i neke druge kognitivne procese pametnih ljudi, memoriju, percepciju i vještinu u rješavanju problema.

Čudan, mračan smisao za humor

Ako ti se sviđaju 'bolesni' vicevi, možda si zapravo genijalna. Reakcija na crni humor često otkriva koliko smo inteligentni. Crni humor se bavi zlogukim stvarima poput smrti, bolesti, hendikepa ili čak rata i te probleme, takve morbidne, tragične i uzmemirujuće, može nam približiti i predstaviti kao zabavne. Oni koji vole crni humor često su pametniji, ali i manje agresivni. Shvatiti crnohumornu šalu znači više angažirati svoj mozak. 

Učila si svirati neki instrument 

Učenje instrumenta u ranoj dobi razvija mozak na više načina. Djeca koja idu na satove glazbe na testovima verbalne inteligencije, planiranja i svladavanja prepreka bolje su prošla od ostalih, pokazalo je istraživanje provedeno 2018. u časopisu Granice neurologije (Frontiers in Neuroscience). Instrukcije iz nekog instrumenta djeci od četiri ili pet godina mogu jako razviti verbalnu inteligenciju.

 | Autor: Shutterstock Shutterstock

Prosuđuješ druge

Nije lijepo druge prosuđivati ili još gore osuđivati, no čini se da je i to povezano s pameću. Istraživanje objavljeno u Časopisu za eksperimentalnu psihologiju  otkrilo je da pametni ljudi često druge prosuđuju jer u njihovu ponašanju mogu lakše detektirati već poznate obrasce i zbog njih druge procjenjuju s puno predrasuda.

Neuredna si

Kreativnost je jedno od glavnih obilježja mnogih genija, a oni su često neuredni. Jedno istraživanje sveučilišta Minnesota postavilo je sudionicima zadatak da kreativno upotrijebe ping pong loptice. Oni s urednim sobama imali su manje uspjeha u razmišljanju izvan uobičajenih obrazaca od onih koji žive u neurednim sobama. 

 | Autor: Instagram Instagram

Nosiš naočale

Inteligentni ljudi češće imaju gen povezan s lošijim vidom. Pametniji ispitanici istraživanja Sveučilišta Edinburgh u 30 posto slučajeva imali su gene povezane s potrebom da nose naočale. Osim toga, ljudi one koji nose naočale često vide kao pametnije.

Voliš samoću

U istraživanju fakulteta London School of Economics and Singapore Management University bilo je obuhvaćeno čak 15.000 mladih u dobi od 18 do 28 godina. Rješavali su i testove inteligencije. Rezultati su pokazali da su oni naročito inteligentni bili nezadovoljniji u životu kad bi provodili više vremena u društvu. Kao i u slučaju noćnih ptica, znanstvenici smatraju da je to povezano s evolucijom. Nekad su socijalni kontakti bili nužni za preživljavanje, a danas osobe koje neprestano teže biti u društvu, nikad nasamo, nisu dosegle razinu genija koji su najčešće posve zadovljni i sami. 

Ako voliš provoditi vrijeme u osami, ali ne i usamljena, a prepoznaješ kod sebe i neke druge karakteristike koje smo nabrojali, isprobaj neki test inteligencije na internetu. Začudit će te rezultati. 

Komentari 0