Ako je kuhinja srce svakog doma, onda je blagovaonski stol njegova duša. Često najveći stol u kući ne služi samo za svoju prvotnu namjenu, nego se nerijetko pretvara u mjesto igre, druženja, obavljanja školskih zadataka ili pak poslovnih zaostataka. Trikove kako kupiti dobar stol otkrio nam je dizajner interijera Alan Šokičić iz Domenico Leonardija.
Stol za blagovanje jedan je od neizostavnih elemenata u svakom domu. Čak i u onim najmanjima pronaći će se mjesta za poseban kutak gdje se može pojesti jelo i dobro porazgovarati. Danas su stolovi smješteni uglavnom u blizini kuhinje, ali nije oduvijek bilo tako.
Od igraće ploče do stola
Vjeruje se kako se stol razvio u doba drevnog Egipta kada su se ploče na stalcima koristile za odlaganje stvari ili za igranje društvenih igara. Tadašnji stol je za današnje pojmove bio veoma nizak, a drugačiji nisu bili ni kineski stolovi koji su korišteni za slikanje i pisanje. Visoki stol, koji bi nalikovao današnjim stolovima, javlja se tek u rimsko doba.
"Stolovi za blagovanje doživio je bitno promjene kroz stoljeća a mijenjao se kako se mijenjala i navika blagovanja. Nekad davno, blagovanju se pridonosila veća važnost nego danas. Običaj je bio da se cijela obitelj okuplja oko stola a pošto znamo da su i obitelji nekad bile veće, tako su i sami stolovi bili veći i masivniji. Naravno, sami stilovi izrade stolova mijenjali su se kroz stoljeća kao što su se mijenjala i razdoblja u umjetnosti. Renesansni, barokni i rokoko stolovi bili su masivni, ukrašeni različitim ukrasima i urezima, možemo slobodno reći: prava mala stolarska remek – djela", objašnjava dizajner interijera Alan Šokičić iz Domenico Leonardija.
I dok je danas sasvim uobičajeno da je stol za jelo u kuhinji ili njenoj neposrednoj blizini, nije uvijek bilo tako. U plemićkim dvorcima blagovaonica je često bila na potpuno drugom kraju kuće kako gosti ne bi morali sjediti okruženi mirisom kuhinje. Zanimljivo je kako se kuhinjski stol kakav danas poznajemo nalazio najčešće u kućama težaka koji su trebali komad namještaja koji je praktičan, jeftin, lak za održavanje i stabilan.
"Kako je prolazilo vrijeme, tako je i važnost blagovanja izgubila na značenju. Isto tako, ljudi danas imaju sve manje vremena za obiteljska okupljanja pa su, i samim tim, stolovi doživjeli značajan preobražaj. Naravno, moderna vremena donijela su i pomake u dizajnu i stilu, sve je manje pravih stolara koji mogu izrađivati kvalitetne stolove, a i materijali su se značajno promijenili", dodaje Alan.
Kupovina s metrom u ruci
Dobar stol za blagovaonicu ne dominira prostorijom, čak ni kada je ona zasebna. Poznajemo tri osnovna tipa stola: okrugli, četvrtasti i ovalni. Dok su okrugli i četvrtasti najčešće namijenjeni za četiri osobe, ovalni se rijetko kada mogu pronaći u dizajnu koji odgovara manjem broju od šest osoba. Zato prije kupnje dobro izmjerite svoj prostor, a ako je prostor za blagovanje spojen s kuhinjom ili dnevnom sobom, imajte na umu da mora ostati dovoljno mjesta za lako izvlačenje stolice i prolazak.
Upravo zato u zadnje vrijeme ovalni stolovi sve rjeđe pronalaze put do naših stanova, a mnogo se češće biraju manji stolovi, za koji mogu sjesti četiri ili tek dvije osobe, ali i koji imaju dodatne ploče za razvlačenje. Na taj način se lako dobije stol za veće društvo koji nam ne smetaju u svakodnevici. Alan napominje kako je standard 120, 140 i 160 cm, a da se izvlačenjem može dobiti i dodatni metar prostora.
"Danas su stolovi relativno lagani, rađeni uglavnom od MDF-a ili iverala. Standard su bijeli ili smeđi stolovi, mat ili u visokom sjaju. Stolovi su danas znatno manji i uži, jer ni prostori blagovaonica nisu više tako veliki i raskošni kao prije nekoliko stoljeća", kaže Alan.
Mali stanovi i garosnijere stavljaju pred dizajnere interijera sasvim novi izazov, a to je manjak prostora za bilo koji tip stola. Tada se često koristi postavljanje šanka koji u velikim blagovaonicama često samo odjeljuje prostor, dok u malim preuzima ulogu stola.
Šank tako postaje radna ploha, mjesto za serviranje i konzumaciju hrane stoga je važno da je dobre visine. Uobičajena visina šankova je 110 cm, ali se također može primjenjivati pravilo "lakta" tj., visine koja je potrebna da bismo se ugodno naslonili. Ovisno o tome kakav šank odaberete, on može biti i spremišni prostor ispod kojeg se na ugrađene police mogu staviti dekorativni detalji ili posuđe, ali imajte na umu da s takvim pristupom gubite prostor za noge.
Alan napominje kako konkretnih trendova nema, jer kod stola je uvijek važna funkcionalnost:
"Što se tiče materijala, najzahvalniji su materijali koji se lako održavaju i čiste. Staklo nije preporučljivo iako izgleda elegantno, jer se brzo prlja i potrebno je stalno poliranje. Isto tako, stolovi u visokom sjaju su dosta podložni prljanju a pogotovo otiscima prstiju. Savjet su ili drveni stolovi ili imitacije (iveral), ali u mat izvedbi jer su najbolji za održavanje. Također, dobro je da je radna površina glatka zbog lakše mogućnosti brisanja", za kraj je poručio Alan.
Više slika pogledajte u galeriji...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.