Najveće ljubavne priče iz književnosti: "Oni ne znaju da bez ove ljubavi za nas nema ni sreće ni nesreće, nema života“

• U mjesecu zaljubljenih sve je u znaku emocija, a cijeli niz emocija prikupili smo u jedinstvom specijalu prepunom ljubavi i sada ga prenosimo tebi
• miss7 ti predstavlja 77 najljepših ljubavnih priča koje će te dirnuti direktno u srce
• U posebnom serijalu tekstova otkrivamo ti najljepše ljubavne priče iz Hrvatske, svijeta, glazbe, filma, povijesti...
• Od fatalne ljubavi na prvi pogled, preko ljubavi rođene iz mržnje do neuzvraćene ljubavi - književnost nam je podarila neke od najvećih, često tragičnih, ali besmrtnih ljubavnih priča koje cijeli život pamtimo

Neke od najpoznatijih ljubavnih priča u povijesti proizašle su iz književnosti i poznate su svim generacijama, između ostalog, zahvaljujući i brojnim filmskim adaptacijama. Kažu da su najveće ljubavi nesretne, a upravo to dokazuju neke od najpoznatijih ljubavnih priča i parova iz književnosti. Bilo da se radi o tragičnoj ljubavi Ane Karenjine i grofa Vronskog ili kratkoj, ali intenzivnoj ljubavnoj epizodi Francesce Johnson i  Roberta Kincaida, ovo su priče koje ćemo svi zauvijek pamtiti.

Elizabeth Bennet i Gospodin Darcy ("Ponos i predrasude", Jane Austen) 

Mada se na prvi pogled ne bi reklo, Elizabeth Bennet i Fitzwilliam Darcy Esquire, ili jednostavno Gospodin Darcy, bili su kao stvoreni jedno za drugo. Okej, njihova se ljubav dugo krčkala i svakako nije došla na prvi pogled. Ona je klijala uporno i polako, poput  drva koje raste iz rupe u uličnom asfaltu. Njihova se veza učvrstila tek nakon su jedno drugo odbacili kao zadrte, preponosne, povučene i "nedovoljno zgodne da ih se iskušava". Njihova strast razbuktat će se tek nakon što se dobro podbodu. "Više me ne čudi što poznajete samo šest uspješnih žena, gospodine Darcy. Čudim čudim da znate ijednu", tipična je rečenica njihovog razgovora. Ali, da nije bilo Lizzy i njenog smisla za humor, Gospodin Darcy bi unatoč svom tom svom bogatstvu, društvenom položaju i dobrom izgledu, svijetom do smrti hodao s izrazom lica kao da ima kamenčić u cipeli. Elizabeth je iz njega uspjela izvući onu skrivenu, svjetliju stranu i donijeti osmijeh u inače otužno pusti dvorac. Lizzy i Darcy pašu si kao ruka i rukavica jer oboje preziru norme i odbijaju igrati po društvenim pravilima svog doba. Da su stvoreni jedno za druge vidi se i iz toga što su oboje mogli birati partnera, a na kraju su odabrali jedno drugo. A to je i više nego dovoljno za veliku ljubavnu priču koja nadaleko nadilazi granice romantizma u koji je smještena.

Pr/prettycactus Keira Knightley i Matthew Macfadyen u filmu Ponos i predrasude (2005)

Jane Eyre i Edward Fairfax Rochester ("Jane Eyre",Charlotte Brontë) 

Mnogi će se složiti da priča o Jane Eyre i Edwardu Fairfaxu Rochesteru, koju je Charlotte Brontë  isplela u romanu "Jane Eyre" utjelovljuje gotove sve ideale romantične ljubavi. Njihova ljubav to više dobiva na snazi što je njima teže izraziti svoje osjećaje. Oni, po uzusima tog vremena, nemaju pravo na ljubav; dijele ih staleži, razlika u godinama, pa čak i bigamija. Između njih nema glupih nesporazuma ili pogrešaka koje bi ih razdvajale, nema čak ni negativaca koje treba savladati. Njihovu ljubav priječe puno veća i teža, strogo zacrtana društvena ograničenja i njihove karakterne mane. Umjesto ljubavi na prvi pogled, tu je postupna povezanost, obostrani interes koji raste iz razgovora u razgovor. Oni se međusobno dovoljno dobro razumiju da mogu zanemariti to što nisu lijepi. Voli sebe da bi zavolio drugoga, to je ono što ih pokreće. Jane ostaje vjerna svojim principima unatoč svojoj ljubavi prema Rochesteru, a Rochester pronalazi način da prihvati svoje pogreške i to njihovu vezu čini tako čvrstom. Jane je snažna i neovisna žena, odlučna živjeti život prema vlastitim uvjetima. Njezina ljubavna priča zahtijeva jednako snažnog i odlučnog partnera; Rochester je muškarac s mnogo mana, ali zbog Jane postaje bolja osoba.

Pr/prettycactus Michael Fassbender i Mia Wasikowska u filmu Jane Eyre (2011)

Ana Karenjina i grof Vronski ("Ana Karenjina",Lav Nikolajevič Tolstoj )

Književna djela opisala su brojne priče o ljubavi, o patnjama i boli koja ona može nanijeti čovjeku. Možda najveća od takvih priča je ona o ljubavi Ane Karenjine i grofa Vronskog. Ljubavi toliko velikoj i snažnoj da je uništila oboje; iscijedila ih i dovela do potpunog sloma: moralog, psihičkog i fizičkog. A bio je dovoljan jedan susret na stanici da se njihovi životi u tren oka okrenu naglavačke. Nesretna Ana udala se mlada, za čovjeka puno starijeg od sebe, i nije znala što je ljubav sve dok nije naletjela na Vronskog. Nažalost, ta se ljubav probudila na krivom mjestu, u pogrešno vrijeme. No, tako snažnim osjećajima teško je odoljeti, a intenzitet emocija najbolje opisuju dobro poznate Anine riječi: "Oni ne znaju da bez ove ljubavi za nas nema ni sreće ni nesreće, nema života“. Ana se potpuno predala ovoj ljubavi, razarajući pritom sve ono čemu su je naučili: da misli samo na muža i dijete, da brine o domu i dobrobiti obitelji. A ona, zatrudnjela je s Vronskim, napustila obitelj i otišla ljubavniku. Hepiend? Ni govora; Ani ni to nije bilo dovoljno da bi pronašla sreću. Očajna što joj muž ne da razvod i dijete, izjedana ljubomorom i strahom da će je Vronski ostaviti, ona nalazi samo jedan izlaz i baca se pod vlak. Tim činom nije skončala samo svoj život nego je uništila i život voljenog čovjeka. I koliki je zapravo Anin grijeh? Sve što je činila, bilo je zbog ljubavi. Ali, njena ljubav ugušila se pod teretom društvenih normi i očekivanja. Nažalost, u romanu, baš kao i u stvarnom životu, ni najveća ljubav ponekad nije dovoljna da se uhvati i zadrži sreća.

Pr/prettycactus Keira Knightley i Aaron Taylor-Johnson u filmu Ana Karenjina (2012)

Kontesa Nera i Siniša ("Grička vještica", Marija Jurić Zagorka)

Ljubav Siniše i Nere razvija se iz mržnje koja se pojavila već pri njihovom prvom, krvavom susretu. I Nera i Siniša, baš kao i njihova ljubav nailaze na brojne prepreke i prolaze kroz velike kušnje; najveća od svih svakako je sumnja da je baš ovaj odvažan, plemenit, pošten i častan Trenkov pandur, taj strastveni sanjar i pjesnik zapravo ubojica, čovjek koji je umorio ljubavnicu svog oca, navodno Nerinu majku. Nera je dugo prezirala tog mladog kapetana širokih prsa, jakih ramena i čvrstog vrata koji nosi ponositu lijepu glavu, punu kuštrave crne kose. Njegovo muževno, garavo lice, s crnim brkom i dva tamna oštra oka ispod gustih obrva, obožavale su sve plemkinje, spremne podati mu se za jednu vatrenu noć ljubavi. No, Nera nije kao druge žene. Baka ju je baka ju je odgojila da bude hrabra i odvažna, naučila da se ne boji noću, da se ne plaši ni živih ni mrtvih. Umjesto društvenih propisa, dala joj je slobodu da izoštri svoj um, umjesto igračke uzde divljeg konja, umjesto lutke pištolj kojim je i ranila Sinišu koji se ludo i bespogovorno zaljubio u takvu Neru. Ljubav Nere i Siniše čista je i uzvišena, i izdržava brojne nedaće kako bi na kraju trijumfirala u neizbježnom happy endu. Njihova je ljubav dostojna romana jer je dovoljno velika i snažna da prkosi svim nedaćama, optužbama za vještičarenje, ratnim pohodima, dvorskim spletkama i osobnim nedoumicama.

Pr/prettycactus Kontesa Nera

Florentino Ariza i Fermina Daza ("Ljubav u doba kolere", Gabriel García Márquez)

Florentino Ariza čekao je više od pola stoljeća kako bi ponovio zakletvu vječne vjernosti i besmrtne ljubavi Fermini Dazi, svojoj ljubavi iz mladenačkih dana, koja ga je nakon duge i osujećene ljubavi bila odbila i pošla za drugoga. I sve otad, punu pedeset i jednu godinu, devet mjeseci i četiri dana, Florentino Ariza nije prestao misliti na nju nijedan tren… Mada ga je ljubav ostavila, Florentino se zakleo da će ostati vjeran i čekati je; no to ga nije spriječilo da se upusti u stotine ljubavnih afera, dobro pazeći da Fermina ne sazna ni za jednu od njih... Marquezova "Ljubav u doba kolere" nepatvorena je ljubavna priča. A poput svih drugih velikih ljubavnih priča, i ova je istovremeno i tragična, i sentimentalna, i snažna, i poetična. Ona govori o neutaživoj i besmrtnoj ljubavi Florentina Arize prema Fermini Dazi i vodi nas kroz priču, od trenutka prvog susreta u ranoj mladosti, sve do bajkovitog kraja na izmaku života. I što preostaje udovici u doba žalovanja i ostavljenom ljubavniku koji je utjehu tražio u drugim ženama? Nakon svih godina razdvojenosti oni se napokon nađu, zaplove čamcem i prepuste ljubavnom zanosu. Na kraju podignu žutu zastavu koja označava koleru, osuđeni na krstarenje rijekom. Zauvijek i zajedno.

Pr/prettycactus Javier Bardem i Giovanna Mezzogiorno u filmu Ljubav u doba kolere (2007)

Clare i Henry ("Žena vremenskog putnika", Audrey Niffenegger)

Njihova je ljubav komplicirana i teško ju je objasniti, baš kao i sam sadržaj priče. Henry DeTamble rodio se 1963. i radi kao knjižničar; njegova supruga Clare Anne Abshire rođena je 1971. i izrađuje predmete od papira. Sve bi bilo u redu da Henry nema rijedak genetski poremećaj, krono-oštećenje, zbog kojeg od svoje pete godine nehotice putuje kroz vrijeme. Njegova su odredišta vezana uz njegovu podsvijest i on ne može kontrolirati ni kamo ide niti koliko će trajati njegova putovanja. Pa kad 20-godišnja Clare na početku romana upozna 28-godišnjeg Henryja, on je vidi prvi put, mada ga ona poznaje većinu svog života. Nakon što se njihovi vremenski okviri spoje u knjižnici, Henry počinje putovati u Claireino djetinjstvo i adolescenciju. U toj vremenskoj zbrci oni postepeno razviju blizak odnos, vode ljubav, stupe u brak i dobiju kći s krono-oštećenjem, koja umre s pet godina... U novogodišnjoj noći 2006. Henry putuje u 1984. gdje ga slučajno ga upuca Clarein brat; on se vraća u sadašnjost i umire u Clareinom naručju. Par se ponovno ujedinjuje kada Clare ima 82 godine, a Henry 43, a na kraju priče ona ga, u dubokoj starosti, još uvijek čeka, kao što je činila većinu svog života. U cijeloj toj priči to je jedino jasno: on putuje i luta, čas je ovdje, čas ondje, a ona ga poput Odisejeve Penelope čeka da joj se vrati.

Pr/prettycactus Eric Bana i Rachel McAdams u filmu Žena vremenskog putnika (2009)

Lou Clark i Will Traynor ("Tu sam pred tobom", Jojo Moyes)

Lou Clark zna mnogo toga. Zna koliko je koraka od autobusne postaje do njezine kuće. Zna da voli raditi u čajani Prhko pecivo i zna da možda ne voli svojeg dečka Patricka. Ali ono što Lou ne zna jest da će izgubiti posao, kao ni to da joj neznanje čuva zdrav razum. Will Traynor pak zna da mu je prometna nesreća oduzela želju za životom. Zna da je trenutačno sve oko njega skučeno i neveselo, a zna i točno kako tome stati na kraj. Ono što Will ne zna jest da će u njegov život banuti Lou u vrtlogu boja. I nijedno od njih ne zna da će se međusobno zauvijek izmijeniti. Roman "Tu sam pred tobom" preveden je na 40 jezika i prodan u više od pet milijuna primjeraka, a prema njemu snimljen je i film s Emilijom Clarke i Samom Claflinom. Riječ je o čudesnoj, uzbudljivoj priči koja pogađa ravno u srce. To je poetični roman koji se ne čita bez velike kutije rupčića. Vodootporna maskara pritom je svakako nužna. Jer Lou će iz stranice u stranicu Willa pokazivati kako je život još vrijedan življenja, čak i kada ostaneš oduzet od vrata na niže. Will je razumljivo sarkastičan, no s vremenom se pokaže da se ispod teškog karaktera krije zlatno srce. No, ni najveća ljubav ponekad ne može pobijediti patnju pa Will odlazi u Švicarsku da si legalno oduzme život i skrati muke. Lou odlazi za njim, a do kraja priče otvara se i druga kutija maramica...

Pr/prettycactus Sam Claflin i Emilia Clarke u filmu Tu sam pred tobom (2016)

Jay Gatsby i Daisy Buchanan ("Veliki Gatsby", F. Scott Fitzgerald)

Ljubav bi trebala biti neizbježna. Ona postoji i uvijek će biti nešto izvanredno. I svatko bi trebao biti sposoban voljeti. To je prirodno i ako ste zaljubljeni, onda ćete znati. Nažalost, brojni detalji iz knjige jasno pokazuju da niti jedan od likova nije doživio pravu ljubav te da im je jedino važan novac koji im pruža samo privremenu, lažnu sreću i ljubav. Ljubav, seks i želja glavni su dijelovi života svakog lika koji se pojavljuje u "Velikom Gatsbyju", ali prava ljubav ostaje nedostižna, a svaka veza u ovoj priči vrlo je složena i uglavnom nezdrava. Ljubav, ili bolje opsesija starom ljubavi, okosnica je romana i sve se vrti oko nje. Ta ljubav gotovo je uvijek nedostižna jer sve radi protiv nje: i neumitni protok vremena, i bol neostvarenih snova, i brutalne podjele između onih koji imaju i onih koji nemaju. To je velika priča o ljubavi, o tome što ljubav jest, što nije i što bi trebala biti. Ljubav je stvar dobrog trenutka i ovisi o tome tko se u pravo vrijeme nalazi na pravom mjestu. Gatsby traži potvrdu da ga Daisy voli sve vrijeme, unatoč godinama razdvojenosti, ali ona mu na to može samo reći: "Volim te sada, zar to nije dovoljno?". To "sada" je jedina važna stvar u njenom životu. I dok njega nije bilo, ona je našla drugog i rodila mu kćer. Njen se suprug, za razliku od Gatsbyja, našao na pravom mjestu u pravo vrijeme. 

Pr/prettycactus Leonardo DiCaprio i Carey Mulligan u filmu The Great Gatsby (2013)

Tita De la Garza i Pedro ("Kao voda za čokoladu", Laura Esquivel)

Tko jednom uđe u magični svijet tradicionalne meksičke kuhinje ostat će tamo zauvijek, opčinjen čarolijom mirisa i okusa koja muti razum, mami suze, pobuđuje ljubav, zaziva melankoliju i miješa maštu i zbilju rukom nadarene kuharice-čarobnice. Tita de la Garza ima 15 godina i živi na farmi blizu meksičke granice sa svojom majkom, Mamom Elenom, i starijim sestrama Gertrudis i Rosaurom.  Prerano je rođena na kuhinjskom stolu i svo njeno znanje temelji se na kuhinji. To bi danas bila njena velika prednost, no u njeno vrijeme to joj može biti samo uteg oko vrata. Uostalom, ona je najmlađa kći i nema pravo govoriti što misli. Pa i njena vlastita majka znala bi joj reći: "nemaš mišljenje, i to je sve što želim čuti o tome". A da nevolja bude još veća, ona je predodređena da se prema obiteljskoj tradiciji brine o majci sve do dana njezine smrti. A to je jako, jako puno vremena. Pedro je momak iz susjedstva u kojeg se Tita zaljubila na prvi pogled. I njemu je Tita bila draga pa je zamolio za Titinu ruku. Nažalost, njena majka ga odbije i predloži mu da radije oženi Titinu sestru Rosauru, a Pedro pristane kako bi ostao blizu Tite. Dakako, daleko je to od kraja priče; strasti na imanju De la Garza tek sada će proključati kao voda za čokoladu. 

Pr/prettycactus Lumi Cavazos i Marco Leonardi u filmu Kao voda za čokoladu (1992)

Francesca Johnson i  Robert Kincaid ("Mostovi okruga Madison", Robert James Waller)

Francesca Johnson je konzervativna Talijanka u srednjim četrdesetima, usamljena kućanica koja živi mirnim, konvencionalnim životom na farmi u Iowi. Dok su njezin muž i djeca na sajmu u Illinoisu, ona upoznaje i zaljubljuje se u fotografa koji je došao u Madison kako bi snimio foto-kampanju za National Geographic o mostovima iz okruga. Četiri dana koja provode zajedno prekretnica su u njenom životu, a ona svoja iskustva zapisuje u dnevnik koji pronalaze njena djeca nakon njene smrti. Ovo je priča o ljubavnoj epizodi dvoje zrelih ljudi s vlastitim obavezama i odgovornostima koje sprečavaju trajnost njihove veze. "U sve bešćutnijem svijetu svi mi živimo u vlastitim oklopima od zakraštenih osjećaja. Ne znamo gdje prestaje velika strast, a počinje zasićenost. Ali naša sklonost da se podsmjehujemo već samoj mogućnosti da takva strast postoji i da iskrene i duboke osjećaje ocijenimo kao plačljivu sentimentalnost otežava nam da uđemo u carstvo nježnosti koja je potrebna da bismo razumjeli priču o Francesci Johnson i Robertu Kincaidu. Za sebe znam da sam morao prevladati tu sklonost prije negoli sam mogao započeti samo pisanje", najbolje je sve objasnio Robert James Waller, autor romana "Mostovi okruga Madison". 

Pr/prettycactus Clint Eastwood i Meryl Streep u filmu Mostovi okruga Madison (1995)