- U vrijeme kada je briga o mentalnom zdravlju sve važnija, mnogi, a osobito pripadnici generacije Z, okreću se ChatGPT-u kao digitalnom sugovorniku koji je uvijek dostupan te pruža osjećaj sigurnosti, razumijevanja i anonimnosti
- Iako nikada nije bio zamišljen kao zamjena za terapiju, korisnici sve češće dijele svoja najdublja pitanja i osjećaje s ovim AI alatom, navodeći da im pomaže više od godina tradicionalne psihoterapije
- Svim benefitima usprkos, stručnjaci upozoravaju da AI nema sposobnost empatije, krizne intervencije ni zakonski zaštićenu privatnost, te da bi primarno trebao služiti kao dopuna, a ne zamjena, stvarnoj terapiji
U dva ujutro, dok nam brige jure mislima, a tjeskoba nam ne da spavati, kome se obratiti kada nitko drugi nije budan? Za milijune ljudi, a pogotovo pripadnike generacije Z, odgovor je sve češće – ChatGPT. Ovaj AI chatbot, izvorno stvoren za općenite zadatke, organski je postao svojevrsni digitalni povjerenik i vjerojatno najkorišteniji resurs za mentalno zdravlje u SAD-u, iako nikada nije bio niti zamišljen, niti reklamiran kao takav, a mnogi tvrde da im je pomogao više od godina tradicionalne terapije.
Foto: Profimedia
Novi trend je bez imalo dvojbe pokrenuo revoluciju u načinu na koji tražimo podršku. Globalna kriza mentalnog zdravlja, dodatno intenzivirana dugim listama čekanja i nerijetko visokim cijenama, stvorila je savršene uvjete za uspon 'AI terapeuta'. Za generaciju Z, odraslu na digitalnim rješenjima, privlačnost je očita. Za početak, tu je potpuna dostupnost. AI je budan 24/7, spreman za razgovor u svakom trenutku krize, bez zakazivanja termina i naplate po satu, a što je za generaciju Z ključna prednost.
@nataleee_x lmao i was so taken aback I couldn’t even get the words out 😂 #fyp #chatgpttherapy #chatgpt ♬ original sound - N 🤍
Uz to, anonimnost nudi siguran prostor bez straha od osude ili stigme. Korisnici mogu podijeliti svoje najdublje misli, strahove i gotovo okrutna pitanja, a upravo odsutnost ljudske prosudbe, pogleda s neodobravanjem ili neugodne tišine stvaraju emocionalno utočište. Naposljetku, tu je i financijski aspekt. U eri namjerne štedljivosti, gdje mladi zbog ekonomske nesigurnosti traže besplatne alternative, mjesečna pretplata od oko 20 eura za napredniju verziju chatbota neusporedivo je jeftinija od cijene bilo koje psihoterapije.
Iako zvuči bizarno, anegdote i prve studije sugeriraju da AI podrška uistinu djeluje. Brojni korisnici ističu da im je bot pomogao normalizirati osjećaje i dao konkretne savjete, a neki ga koriste kao dnevnik između seansi s pravim terapeutom kako bi bolje procesuirali teme.
@fluentlyforward How i use #chatgpt for makeshift #therapy ♬ original sound - FluentlyForward
Znanost nudi još intrigantnije uvide. U jednoj studiji, 63 licencirana psihoterapeuta nisu mogla pouzdano razlikovati transkripte razgovora između čovjeka i AI bota od onih između dva čovjeka. Štoviše, u prosjeku su transkripte s umjetnom inteligencijom ocijenili kvalitetnijima. Druge studije pokazuju da specijalizirani AI botovi mogu značajno smanjiti simptome depresije i anksioznosti.
Svim benefitima unatoč, stručnjaci jednoglasno upozoravaju da ChatGPT nije terapeut, a kao ključni nedostatak vide odsustvo stvarne empatije. Bot ne može čitati govor tijela, ton glasa niti nas izazvati kada je potrebno, a što je još važnije, umjetna inteligencija ne može upravljati kriznim situacijama poput suicidalnih misli i mogla bi nenamjerno pogoršati stanje. Privatnost je također upitna jer razgovori nisu zakonski zaštićeni kao što je to slučaj kod licenciranih terapeuta.
@askcatgpt Its goal is to give you an answer that’s “useful,” which isnt the same as an answer that’s “good for you.” #ai #chatgpt ♬ original sound - CatGPT
Što god netko mislio o ovome, činjenica je da trend korištenja AI chatbota za mentalno zdravlje odražava snalažljivost generacije Z i hitnu potrebu za dostupnijom podrškom. Iako AI nikada neće zamijeniti ljudsku toplinu, intuiciju i stručnost profesionalca, pokazala se kao vrijedan alat i prva pomoć za mentalno zdravlje te nagovještaj budućnosti u kojoj tehnologija i ljudska skrb djeluju zajedno. Unatoč tome što algoritmi ne mogu zamijeniti ljudsku empatiju i stručnost, njihov stvarni potencijal leži u ulozi partnera u terapijskom procesu, a očekuje se da bi u budućnosti AI mogla preuzeti početne procjene, nuditi vježbe kognitivno-bihevioralne terapije ili pružati podršku između seansi, oslobađajući tako vrijeme ljudskim terapeutima za složeniji i dublji rad s klijentima. Dakako, put prema ovakvom hibridnom modelu zahtijeva razvoj jasnih etičkih smjernica i regulacije, no poanta je da se ide ka tome da nitko ne mora birati između čovjeka i stroja, već njihova pametna integracija kroz koju bi se stvorio otporniji, dostupniji i učinkovitiji sustav podrške za mentalno zdravlje.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.