Life&style 16. listopada 2013.

Jesen je vrijeme za sadnju ruža

Thinkstock.

Ružama su posvećene pjesme, skladbe, slike jer su jedan od najčešćih cvjetova u našim vrtovima. Raznolikost vrsta, boja i oblika osvaja sve ljubitelje vrtlarenja i čini svaki eksterijer mirisnim i romantičnim. O tome kako se uzgajaju i koje je najbolje vrijeme za sadnju porazgovarali smo s Ivanom Viragom iz rasadnika ruža Virag.

Većina ruža koje danas rastu u našim vrtovima su hibridi koji su nastali zbog ljepote cvjetova ili privlačnog mirisa. Međutim, originalne sorte potječu iz Kine, dok manje sorte poput divlje ruže potječu iz Europe, Sjeverne Amerike i Sjeverne Afrike. Ruže se koriste u parfemskoj i kozmetičkoj industriji, kulinarstvu, ali i liječenju te su vječna inspiracija umjetnicima.

 | Autor: Thinkstock Thinkstock

Ruže su najčešći odabir za ukras okućnice na našim prostorima, ali, iako univerzalno poznate, predstavljaju izazov u uzgoju. Ivan Virag iz rasadnika ruža Virag, objašnjava kako se ruže sade u jesen ili rano proljeće tako da je sada idealno vrijeme:

"Ukoliko ih sadimo pojedinačno, kopa se jama 50x50x50 cm. Na dno stavljamo zreli stajski gnoj, a na njega sloj rastresite zemlje. Nakon toga stavljamo sadnicu, i to tako da cijepljeno mjesto bude 3-5 cm ispod razine zemlje. Prije toga prikratimo vrhove korijena, a dobro je sadnicu prije sadnje sat vremena držati u vodi. Sadnicu koju smo smjestili u jamu zasipamo ostatkom rastresite zemlje i dobro nagazimo. Kod jesenske sadnje još nagrnemo zemlju na posađenu sadnicu tako da grane vire van tek 1-2 cm. Ovaj humak štiti ružu preko zime od smrzavanja i bure u južnim krajevima."

 | Autor: Thinkstock Thinkstock

Već postojeće ruže režu se na visinu od 40-60 cm i to uglavnom čajevke, grmolike ruže i floribunde kako snijeg ne bi polomio grane. Prava rezidba vrši se u proljeće kada se prvo režu suhi i tanki izbojci, a zatim stari o odrvenjeli izbojci.

 | Autor: Thinkstock Thinkstock

"Kod čajevki ostavljamo izbojke dužine 15-20 cm bez bočnih grana. Kod grmolikih ruža ti izbojci su nešto duži; 40-50 cm, dok je kod floribundi dovoljno 10-15 cm. Pokrivači tla skoro da se i ne trebaju orezivati. Kod većine pokrivača prikraćujemo samo one izbojke koji se šire na neželjenu površinu, s tim da to možemo napraviti i u tijeku vegetacije. Ruže penjačice trebaju potporanj za rast, a prema vrsti potpornja (mreža, stup, pergola) prilagođavamo i rezidbu. Posao se svodi na to da ostavljamo jače grane i vežemo ih na potporanj. Prije toga ih prikraćujemo za jednu trećinu kako grm ne bismo preopteretili u rastu i razvoju", objašnjava Ivan i dodaje, "Bočne grane na ostavljenim izbojima kod penjačica prikraćujemo na 10-15 cm. Kod formiranja grma penjačica dobro je izbojke što više vodoravno savijati (ovisno o vrsti potpornja) kako bi grm što prije ispunio prostor. Kod uspravnog položaja grana često nam grm ostane gol čak i metar od zemlje. Zato trebamo ostavljati sve mlade izbojke koji tjeraju iz cijepljenog mjesta. Neki vrtlari smatraju da penjačice uopće ne treba rezati osim rezanja suhih grana. Time se s vremenom dobivaju ogromni grmovi. Smatram da penjačice prvih nekoliko godina ipak treba rezati kako bismo formirali grm po želji", ističe Ivan.

 | Autor: Thinkstock Thinkstock

Kada je u pitanju održavanje ruža Ivan naglašava važnost rezidbe u vegetaciji koja se svodi na odstranjivanje divljih izbojaka te rezidbu ocvalih cvjetova, ali i važnost korištenja zaštite. Ruže su, nažalost, podložne raznim nametnicima i bolesti te Ivan kaže kako ih je gotovo nemoguće uzgojiti bez korištenja proizvoda koji se mogu naći u svakoj poljoprivrednoj apoteci.

Više slika pogledajte u galeriji...

Komentari 0