Gdje je najbolje biti žena? Hrvatska je zauzela prilično visoko, 25. mjesto na ovoj listi

• Društva u kojima je ženama dobro mirnija su, demokratskija, naprednija i bolje pripremljena za prilagodbu klimatskim promjenama, tvrde znanstvenici 
• Izišao je globalni popis država prema podacima koji prate ključne pokazatelje uključenosti žena, pravde i sigurnosti kako bi 'ocijenio' status žena u svijetu
• Zanima te kako stoji Hrvatska? Pa, nije baš katastrofalno, ali uvijek može bolje

Gdje je najbolje biti žena? Pa, krenimo od svog dvorišta: Hrvatska je 25. najbolja zemlja na svijetu za ženu, prema istraživanju koje rangira nacije po statusu žena, što nije baš nešto sjajno, ali opet nije ni toliko zastrašujuće.

Danska je na vrhu popisa, s više od tri puta većim rezultatom od Afganistana, najniže rangiranog od 177 zemalja. Sva mjesta, osim jednog u prvih 10, pripala su europskim zemljama, a svih pet nordijskih zemalja nalazi se među prvih sedam, a i Švicarska, Švedska, Finska i Island postigle su visoke ocjene.

Globalni popis, koji su objavili 'Institute for Woman, Peace and Security' Sveučilišta Georgetown (GIWPS) i 'Centre of Gender Peace and Security pri 'Peace Research Institute Oslo' (PRIO), prati ključne pokazatelje uključenosti žena, pravde i sigurnosti kako bi se 'izmjerio' status žena u svijetu.

A podaci pokazuju da su društva u kojima je ženama dobro također mirnija, demokratskija, naprednija i bolje pripremljena za prilagodbu klimatskim promjenama. Te su stvari bile jače povezane sa statusom žena nego s BDP-om, jasno pokazujući, rekli su znanstvenici, kako je „status žena važan za sve u društvu“.

Možda vas zanima Hrabre žene izumile su ove revolucionarne stvari, a borba za jednakost traje i danas Life&style

Ali, znanstvenici su dodali da njihova studija dolazi u vrijeme kada „složene i višeslojne krize potkopavaju status žena i prijete vratiti desetljeća napretka“, navodeći izvanredne klimatske situacije, uspon autoritarnih sila, prisilno raseljavanje velikih razmjera, naoružane sukobe i utjecaj COVID-19.

Takozvani 'WPS Indeks', sada u svom četvrtom izdanju, jedino je istraživanje te vrste koje objedinjuje pokazatelje uključenosti žena, pravde i sigurnosti. Objedinjuje najnovije podatke poput UN-a, Svjetske banke i Gallupove svjetske ankete o 13 različitih pokazatelja statusa žena. To uključuje i obrazovanje, zapošljavanje i parlamentarnu zastupljenost, pa sve do korištenja mobilnog telefona, dok pravda uključuje pristup pravdi i smrtnost majki. Sigurnosna područja kreću se od nasilja među intimnim partnerima do političkog nasilja usmjerenog na žene te blizine sukoba.

Unsplash/Gayatri Malhotra Foto: Unsplash/Gayatri Malhorta

Godine rata i nemira

Hrvatska je ove godine završila na 25 mjestu, sa sličnim rezultatom kao Velika Britanija, Francuska i Španjolska. S druge strane, nalazimo se dva mjesta ispred Poljske, koja je oštro udarila na reproduktivna prava žena, uvodeći gotovo potpunu zabranu pobačaja 2020. godine, a ispod smo Ujedinjenih Arapskih Emirata i Singapura.

Međutim, Sjedinjene Države, nakon novog restriktivnog zakona o pobačaju, zauzele su 37. mjesto, blizu Slovenije, Bugarske i Tajvana. Rezultat svake zemlje sastoji se od niza različitih metrika, koje pokazuju nedosljednosti kada je riječ o dobrobiti i politici žena. Vijetnam je, na primjer, 24. kada je u pitanju sigurnost žena, ali 154. kada je riječ o pravdi za žene.

Na drugom kraju popisa, 11 od desetak zemalja na dnu klasificirano je kao nestabilne države – zemlje u kojima je u prosjeku jedna od pet žena nedavno doživjela nasilje od strane intimnog partnera, šest žena od 10 živi u blizini sukoba, a broj smrtnih slučajeva majki više je nego dvostruko veći od globalnog prosjeka. Afganistan, gdje je talibansko preuzimanje vlasti sustavno isključivalo žene i djevojke iz javnog života, najgora je zemlja za ženu. Jemen, gdje je jedna od najgorih svjetskih humanitarnih kriza zbog žestokog građanskog rata koji je započeo 2014., pretposljednji je, a Srednjoafrička Republika, koja se također bori s godinama građanskog rata, treća.

Pixsell / Hrvoje Jelavić

Oružani sukobi su u porastu na globalnoj razini, a svih 20 najniže rangiranih zemalja, uključujući Irak, Somaliju, Južni Sudan, DR Kongo i Haiti, doživjele su takvo nasilje između 2021. i 2022. Prošla godina, u kojoj su veliki sukobi - ruska invazija na Ukrajinu i građanski rat u Etiopiji - bila je 'najsmrtonosnija u smislu smrtnih slučajeva povezanih s borbom od oružanog sukoba od 1994. godine, godine genocida u Ruandi', prema izvješću. Godine 2022. oko 600 milijuna žena, ili 15 posto žena u svijetu, živjelo je unutar 50 km od oružanog sukoba – više nego dvostruko više od razine iz 1990-ih.

„Svijet je obavijen sve većim brojem sukoba. U isto vrijeme, postoji porast autoritarizma usmjerenog na usporavanje napretka žena“, izjavila je Melanne Verveer, izvršna direktorica 'Instituta za žene, mir i sigurnost Georgetown'. „Indeks nas podsjeća da postoji izravna korelacija između dobrobiti žena i dobrobiti nacija. Ulaganja u unapređenje ravnopravnosti spolova također su ulaganja u mir, sigurnost i prosperitet.“

Gdje je najbolje biti žena? Indeks žena, mira i sigurnosti za 2023./24. godinu. 

(Cijeli popis pogledaj ovdje.)

1. Danska
2. Švicarska
3. Švedska
4. Finska
5. Island
6. Luksemburg
7. Norveška
8. Austrija
9. Nizozemska
10. Novi Zeland
11. Australija
12. Belgija
13. Estonija
14. Irska
15. Singapur
16. Litva
17. Kanada
18. Češka
19. Portugal
20. Latvija
21. Njemačka
22. Ujedinjeni Arapski Emirati
23. Japan
24. Francuska
25. Hrvatska
26. Velika Britanija
27. Poljska
28. Španjolska
29. Slovačka
30. Južna Koreja