Life&style

I ako pratiš modu i obožavaš odjeću, ovih 5 stvari možeš napraviti za Dan planeta Zemlje

  • Dan planeta Zemlje, koji se obilježava od 1970. godine izrastao je u najveći globalni građanski pokret
  • Njegova svrha je podizanje svijesti o ekološkim problemima, a čini se kako je problem odjeće koju nosimo  jedan od gorućih - naš ormar je doslovno prijetnja planetu
  • Pa, ako nam je stalo do jedinog planeta na kojem možemo živjeti,  uz ove savjete i održive modne brendove možemo zakoračiti u svijetliju budućnost
  • Pročitaj također: Mantil od piva? Zvuči nevjerojatno, ali upravo je postao najodrživiji modni komad sezone, i nosi domaći potpis

Dok svijet obilježava Dan planeta Zemlje pod sloganom "Naša snaga, naš planet", fokus se s pravom stavlja na industrije s golemim ekološkim otiskom. Među njima, često ispod radara, nalazi se modna industrija. Globalno tržište vrijedno 2,5 bilijuna dolara odgovorno je za dva do osam posto svjetskih emisija stakleničkih plinova, golemu potrošnju vode i stvaranje planina tekstilnog otpada. Upravo zato, naši svakodnevni odabiri u odijevanju postaju moćan alat za pozitivne promjene.

Skrivena cijena brze mode

Eksplozija brze mode u posljednja dva desetljeća, poslovnog modela temeljenog na niskim cijenama, ogromnim količinama i ubrzanim trendovima, dramatično je pojačala negativan utjecaj industrije. Proizvodnja odjeće otprilike se udvostručila od 2000. godine, dok je prosječan broj nošenja pojedinog odjevnog predmeta pao za čak 36 posto. Odjeću smo počeli tretirati kao jednokratnu robu, a resurse planeta kao neograničene.

 | Autor: Unsplash / Natalia Blauth Unsplash / Natalia Blauth

Za proizvodnju jednog para traperica potrebno je oko 7500 litara vode, što je količina koju jedna osoba popije za sedam godina. Pamučna majica zahtijeva oko 2700 litara. Svake sekunde, kamion pun tekstila završi na odlagalištu ili u spalionici. U Europi, svaki građanin godišnje baci prosječno 11 kilograma tekstila. Nažalost, manje od jedan posto odbačene odjeće reciklira se u nove odjevne predmete, što znači da se gotovo 99 posto vrijednih materijala trajno gubi.

Promjena počinje u našem ormaru

Iako statistike djeluju poražavajuće, one ne pozivaju na beznađe, već na akciju. Ako ništa, možemo smanjiti vlastiti ekološki otisak. Rješenje je "spora moda" koja cijeni kvalitetu, trajnost i etičnost iznad prolaznih trendova. Evo modela sažetog u 5 koraka:

  1. smanji kupnju
  2. ponovno nosi
  3. popravi ako je potrebno
  4. preprodaj
  5. recikliraj

Prvi korak je ujedno i najvažniji - kupovati manje. Impulzivna kupnja potaknuta niskim cijenama srž je problema brze mode. Umjesto gomilanja jeftinih komada, ulaganje u kvalitetniju odjeću koja će trajati godinama dugoročno je isplativije i za novčanik i za planet. Istraživanja pokazuju da produljenje aktivnog života odjevnog predmeta za samo devet mjeseci može smanjiti njegov utjecaj na okoliš za 20 do 30 posto.

Novi život stare odjeće

Prije nego što baciš komad odjeće, razmisli o popravku. Poderani šav, gumb koji nedostaje ili manja mrlja često se mogu lako sanirati. Usluge krojača i postolara ponovno postaju tražene, a internetski vodiči nude bezbroj savjeta za samostalne popravke.

 | Autor: Unsplash / Hugo Clement Unsplash / Hugo Clement Foto: Unsplash / Hugo Clement: Second hand dućani sve su popularniji

Tržište rabljene odjeće doživljava pravi procvat i raste znatno brže od maloprodajnog tržišta nove odjeće. Kupovinom u second-hand trgovinama izravno se smanjuje potražnja za novom proizvodnjom, štede se resursi i odjeća dobiva priliku za drugi život. Prodaja vlastite očuvane odjeće putem internetskih platformi ili organiziranje zamjene odjeće s prijateljima također su odlični načini za osvježavanje garderobe bez negativnog utjecaja.

Tek kada su sve druge opcije iscrpljene, na red dolaze doniranje i recikliranje. Važno je donirati samo odjeću koja je i dalje nosiva. Nažalost, velik dio donacija zbog lošeg stanja završi kao otpad. Odjeću koja više nije za upotrebu trebalo bi odložiti u kontejnere za tekstil. Iako se rijetko reciklira u novu odjeću, takav tekstil može se prenamijeniti u industrijske krpe, izolacijske materijale ili punjenja.

Možda vas zanima Krie Design kolekcija izrađena je od tkanine budućnosti - stare ribarske mreže postale su divne haljine Rubrika Moda Moda

Top 10 održivih modnih brendova

Podrška brendovima koji posluju transparentno i etički jedan je od ključnih koraka. Ako se odlučiš za kupnju novog komada, razmislite o onima koji ulažu u održive materijale i poštene radne uvjete. Evo deset brendova koji su prepoznati po svojim naporima u stvaranju održivije mode:

1. Patagonia: Pionir u korištenju recikliranih materijala i aktivizmu za zaštitu okoliša, nudi doživotne popravke svojih proizvoda.

2. Stella McCartney: Luksuzni brend koji nikada ne koristi kožu, krzno ili perje, a predan je inovacijama u materijalima.

 | Autor: Stella McCartney Stella McCartney Povodom Dana planeta Zemlje bradn Stella McCartney napravio je capsule kolekciju Earth Day

3. Veja: Popularni brend tenisica koje se izrađuju od organskog pamuka, gume iz Amazone i recikliranih plastičnih boca.

4. Armedangels: Njemački brend fokusiran na organske i "fair trade" certificirane materijale.

5. People Tree: Jedan od prvih brendova posvećenih pravednoj trgovini i održivoj proizvodnji još od 1991. godine.

6. Eileen Fisher: Poznata po bezvremenskom dizajnu i programu za povrat stare odjeće koju zatim preprodaje ili reciklira.

7. Nudie Jeans: Nudi besplatne popravke svojih traperica od organskog pamuka tijekom cijelog njihovog životnog vijeka.

8. Allbirds: Brend obuće koji koristi prirodne materijale poput merino vune i vlakana eukaliptusa.

9. Tentree: Za svaki kupljeni proizvod sadi deset stabala, koristeći pritom održive materijale.

10. Reformation: Popularan među mlađom publikom zbog modernog dizajna i transparentnosti u pogledu utjecaja svakog proizvoda na okoliš.

Individualni izbori imaju snagu pokrenuti tržišne promjene i podržati odgovornije brendove, no za rješavanje problema ovakvih razmjera nužna je i sustavna promjena koja uključuje zakonsku regulaciju i korporativnu odgovornost.

Photo: Unsplash / Margot Richard

Komentari 0