- Možeš dugo raspravljati s nekim o tome čini li te novac sretnom osobom
- Jesi li štedljiva? Spremaš li svaku kunu u čarapu ili na bankovni račun?
- Psihološka istraživanja upućuju na to da stanje računa igra tek ograničenu ulogu u smislu našeg zadovoljstva
Znamo još iz pjesme Beatlesa da ljubav ne možemo kupiti novcem, ali sreću? To je spornija tema. Sama ideja da si možeš priuštiti sve što želiš, živjeti u viletini na najboljoj lokaciji u Zagrebu, Splitu ili nekom drugom gradu, bježati od hladnoće u poslovnoj klasi u vilu za odmor na Baliju zimi... tko nema takvu maštariju koja golica maštu toliko da počneš igrati loto?
Zapravo, psihološka istraživanja sugeriraju da veliko financijsko bogatstvo nije nužno ključ prave sreće, a u konačnici nije hrpa novca u banci ono što milijunaše, ako jesu, čini sretnijima od prosječnih „radnika“. Doduše, ako živiš od egzistencijalnog minimuma, moraš se stalno bojati da će ti se nešto pokvariti jer ne možeš platiti popravke, niti si priuštiti namirnice, a novac igra ulogu u tvojem zadovoljstvu životom. Takva bi osoba sigurno bila sretnija s većim prihodima.
Međutim, ako imaš dovoljno za pokriješ vlastite egzistencijalne troškove, a još uvijek imaš rezervu za hitne slučajeve i druge stvari, smatra psiholog dr. Mark Travers u „Psychology today“, vjerojatno se ne pitaš „kako mogu dobiti više novca da bih bila sretnija?“, nego „kako mogu biti sretnija?“
Osobe rođene u ova 4 horoskopska znaka kao da bježe od sreće
Superbogati žive slično poput nas...
Iznenađenje: kako se pokazalo, prema analizama, superbogati (koji i sami rade za svoj novac) u osnovi organiziraju svoje živote na sličan način kao mi „obični ljudi“. Otprilike isto toliko vremena provode na mobitelu, sa svojim obiteljima, spavajući, radeći i opuštajući se. Da, mogu letjeti poslovnom klasom, i da, mogu kupiti bilo koji nakit, tenisice ili automobil koji žele. Ali, za osnovni osjećaj zadovoljstva takvi kratkoročni, materijalni pojačivači jedva da igraju ulogu.
Naprotiv: u određenim okolnostima njihova stalna dostupnost može smanjiti subjektivnu vrijednost mnogih stvari koje bi trebale pružati zadovoljstvo i stvarati osjećaj nedostatka. Drugim riječima: ako možeš imati sve, u nekom trenutku ništa ti više neće biti posebno. I tada život izgubi svoju čaroliju.
Koliko sati slobodnog vremena trebamo u jednom danu kako bismo bili sretni?
...međutim, ove dvije stvari rade drugačije
Ali, vratimo se superbogatima i njihovoj svakodnevici: čak i ako je nevjerojatno slična našoj, postoje dvije važne razlike, prema opažanjima, a prema Traversu, one su ključne za činjenicu da su milijunaši često sretniji ljudi od prosječnih osoba i to zato jer:
• superbogati više vremena provode u aktivnim slobodnim aktivnostima (volontiranje, sport...) nego na pasivnim (gledanje televizije, drijemanje...)
• superbogati uglavnom rade na poslovima s visokim stupnjem autonomije, praktički su sami sebi šef.
Life&style
To je to. Prema psihologu, to su odlučujući pojačivači sreće koje mnogi superbogati imaju pred nama. A to je u principu dobra vijest za nas „nesuperbogate“ (a u većini slučajeva ni bogate) jer ta dva vijka možemo podesiti samostalno i sami puno lakše nego s našim bankovnim stanjem. Naravno, ne možemo se preko noći tek tako proglasiti šefom. Uostalom, većina ljudi radi za nekog poslodavca, menadžera, klijenta ili nekog drugog. Ali, u okviru svog rada vjerojatno svi imamo zadatke za koje smo odgovorni i za koje imamo određenu slobodu kreiranja ili izvedbe. Prepoznavanje toga može biti prvi korak prema razvoju osjećaja autonomije na poslu i učiniti nas sretnijima. To zauzvrat može ojačati naše samopouzdanje i potaknuti nas da nastavimo s vlastitim projektima. A kada to učinimo, samo je mali korak dok i sami nećemo letjeti poslovnom klasom - i možda otkrijemo da nas doista ne čini sretnima visok saldo na računu...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.