'No poo' metoda ili pranje kose bez šampona sve više uzima maha s obzirom da se trudimo vratiti prirodi i živjeti na ekološki prihvatljiv način. Koje su posljedice takvog tretiranja kose i je li nam uistinu potrebno, otkrile su nam frizerka s višegodišnjim iskustvom Vesna Gašparić iz Hair Concepta te profesorica kemije i biologije Ivana Majstorović.
Dovoljno je samo upisati 'no poo' u internetsku tražilicu i dobit ćete nebrojeno mnogo rezultata na temu pranja kose bez šampona. Mahom se radi o ekološki usmjerenim blogovima, no nerijetko se ovakve teme otvaraju i na internetskim podforumima o ljepoti. Metoda pranja kose bez šampona se često spominje i uglavnom je se hvali kao spas za kosu, no u stvarnosti rijetko koga možemo sresti da je uistinu i provodi. Vesna Gašparić iz Hair Concepta je istaknula kako je ostala iznenađena samom informacijom da bi netko u današnje vrijeme odustao od šampona.
"Danas, kada su klijenti sve više svjesni i informirani, sve su bolje upoznati sa sastavom i djelovanjem pojedinih komponenti, kada traže profesionalne, vrhunske proizvode koji zadovoljavaju sve njihove želje i potrebe, a tržište i frizerski svijet im to pruža, nije mi jasno zašto bi se netko svega toga odrekao. Klijenti zahtijevaju i zaslužuju nabolje i najkvalitetnije što moderna tehnologija može dati", kaže Vesna.
Kako funcionira?
'No poo' metoda temelji se na jednostavnoj premisi – sastav šampona, bez obzira na njihovo porijeklo i cijenu, je štetan za naše vlasište i kosu. Za kosu su, navodno, mnogo bolja prirodna rješenja poput sode bikarbone, octa, limunovog soka, oraščića za pranje ili čak same vode.
Dakako, stvari nisu tako jednostavne. Kosa i vlasište moraju proći period navikavanja kada će vaše vlasište biti masno, a kosa slijepljena te ćete jednostavno izgledati prljavo. Tvrda voda, kakva je u većini hrvatskih gradova, postat će vaš najgori neprijatelj, jer ova metoda teško može ukloniti takve sedimente s kose, a rezultat ovisi i o načinu na koji inače tretirate kosu.
"Mogu razumjeti ljude koji se okreću prirodi te žele živjeti iskonski i bez uporabe svih blagodati moderne tehnologije i suvremenih dostignuća koji sa sobom nose brojne prednosti, ali naravno i poneki nedostatak. No, nisu mi jasne žene koje redovito idu na pramenove, boje kosu, bore se protiv sijedih, isprobavaju različite frizure, peglaju se, kovrčaju... i u svim tim pogledima su 'kemikalije' prihvatljive za njih, a kada je riječ o pranju kose tada se šamponi prozivaju kao „izvor zla i bolesti“", kaže Vesna pitajući se boje li se i ostale kozmetike poput sapuna za ruke.
Posljedice ovakvog pranja
I dok će neke žene uvijek zagovarati metode koje su koristile naše bake, druge su na svojim blogovima otvoreno istaknule kako su nakon duljeg korištenja primijetile neželjene promjene na kosi – ona je postala suha i krhka, a često se javila i perut. Iza toga stoji jednostavno objašnjenje.
Profesorica Ivana Majstorović kaže kako je kemija svuda oko nas, a da bismo razumjeli način na koji soda bikarbona, kao omiljeni prirodni šampon, djeluje na kosu dovoljno je prisjetiti se gradiva o bazama i lužinama.
"Soda bikarbona je po kemijskom sastavu sol (natrijev hidrogenkarbonat) i lužnata je. U reakciji s vodom soda disocira tj. razlaže se na natrijeve katione koji se vežu za masnoće na kosi. Sapuni i šamponi također sadrže natrijev ili kalijev kation, ali se oni, u daljnjem procesu proizvodnje, oplemenjuju raznim dodacima s ciljem da se poboljša stvaranje pjene i osigura koristan utjecaj na kožu i kosu te ostvare pozitivni dezinfekcijski učinci", objašnjava prof. Majstorović.
Ističe i kako se ti dodani sastojci stavljaju u proizvode kako bi se poništila negativna osobina sapuna – odmašćivanje kože. U te sastojke najčešće ubrajamo derivate lanolina, avokadovo ulje, kazein, više alkohole i njihove estere te slobodne masne kiseline.
"U prijevodu to znači da soda uklanja prirodna ulja s kose i vlasišta, ali ne pruža njegu koja će vratiti ravnotežu", pojašnjava i dodaje kako tu priča o negativnim učincima sode na kosu ne završava.
"Isto tako, keratin koji se nalazi u našoj kosi je bjelančevina i kao takva je osjetljiva na visoke temperature, na lužine, kiseline i teške metale. Bjelančevine u prisutnosti navedenih tvari koaguliraju, zgrušavaju se ili 'umru'. Tako da tretiranje kose sa sodom ili samo s octom može biti objašnjenje beživotnosti kose, a soda ionako ne može u potpunosti ukloniti nečistoće iz kose", dodaje prof. Majstorović ističući da se u sastavu većine sapuna, krema i šampona nalazi i glicerol (glicerin) koji djeluje antibakterijski i higroskopan je (sprječava isušivanje), a rezultat je upravo procesa saponifikacije.
Sa šamponom ili bez?
Danas, kada u svakoj prosječnoj trgovini na izbor imamo barem 30 vrsta šampona i regeneratora, a u frizerskim trgovinama profesionalnim priborom još barem isto toliko, nije neobično što je prosječnom kupcu dosta svega. Svi šamponi nisu jednako kvalitetni niti odgovaraju svakome, a povedeni iskustvima prijateljica, poznanica i blogerica, nerijetko kupimo nešto što nam na kraju ne odgovara.
Međutim, rješenje nije u izbjegavanju šampona, a s time se slažu naše obje sugovornice. Vesna Gašparić kaže kako on posebno nema smisla na nježnoj strukturi europske kose koja nije toliko čvrsta kao azijska ili afrička. Kaže da je sasvim jedna stvar 'odmoriti' kosu preko ljeta kada ponekad samo isperemo kosu slatkom vodom, a sasvim druga izbjegavati šampone.
"Savjetovala bih radije svim ženama, a naročito onima s bojanom kosom da ako su u mogućnosti radije izdvoje nešto više novaca i da si priušte vrhunski, profesionalni šampon i regenerator. Razlika naspram šampona iz drogerije i profesionalnih šampona je nemjerljiva, a uz pravilnu njegu, kako i salonu tako i kod kuće, kosa će vam zaista biti sjajna, lijepa i prije svega zdrava", dodaje Vesna.
Prof. Ivana Majstorović kaže kako bi teoretski ovakav pristup mogao pomoći nekome s izrazito masnom kosom, ali smatra kako za to nema potrebe.
"Kada se sve zbroji i oduzme, zbilja nema potrebe da peremo kosu sodom bikarbonom, octom ili nekim drugim sastojcima iz kućne radinosti. Ljudi se boje kemije, ali kemija je svuda oko nas, pa nemojte zaboraviti da je dio i svih tzv. prirodnih sastojaka", za kraj dodaje prof. Majstorović.
Internet je prepun informacija i to je njegova čar. Neke su istinite, neke nisu, a neke su istinite samo za određeni dio ljudi. Prije nego prihvatiš neki trend, svakako se dobro informiraj kako ne bi, kao u ovom slučaju, sama sebi napravila više štete nego koristi.
Više slika pogledaj u galeriji...
Više o prirodnoj kozmetici saznaj na portalu Zdrava Krava.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.