Kozmetika nastala iz zlata i prirode

Nadomak Stuttgarta nalazi se prava zelena oaza koja će oduševiti svakog ljubitelja prirode, vrtlarenja, ali i kozmetike. Radi se o poznatim Weledinim vrtovima koji imaju oko 200 biljaka, a funkcioniraju na temelju biodinamičkog pristupa koji je utemeljio dr. Rudolf Steiner.

Iako je Steiner imao velik utjecaj na razvoj Welede, koja je ime dobila po keltskoj božici liječenja i mudrosti, za njen osnutak 'kriva' je jedna žena. Dr. Ita Wegman je 1921. otvorila Klinički i terapeutski institut u Arlesheimu u Švicarskoj gdje je liječila koristeći antropozofske lijekove koji su danas poznatiji pod nazivom homeopatski pripravci. U tome su joj svesrdno pomogli Steiner, ali i kemičar Oskar Schmiedel, a njihov cilj bio je proizvodnja homeopatskih lijekova koji potiču samoozdravljenje organizma.

Danas je u Hrvatskoj Weleda ipak najpoznatija po prirodnoj kozmetici. Filozofija njenih začetnika da industrija kozmetike i lijekova mora biti održiva, bez štetnih utjecaja na okoliš, ljude i životinje opstala je do danas. Njihov vrt smješten u Schwaebische-Gmundu danas je omiljena destinacija posjetitelja diljem svijeta te je najveći biodinamični vrt na svijetu. U ovom vrtu svaka biljka ima svoj smisao, a zajedno s životinjama, ali i ljudima žive u simbiozi. Čim zakoračite u njega, jasno vam je da njime vladaju neka sasvim drugačija energija, ali i pravila.

Naš vodič po vrtu, Michael Silber, strastveno objašnjava kako potrebe za pesticidima nema te da se trude biti što prirodniji u svakom pogledu.

"Ako biljku A napadnu uši, onda među njene nasade sadimo biljku B koja privlači prirodne predatore tih uši. U našem vrtu se nalazi preko 200 biljnih vrsta i nikada ne koristimo pesticide, nego se snalazimo na druge načine", ističe. Svoju snalažljivost dokazuju na svakom koraku. Tako patke koje slobodno šeću jedu puževe, dok koze pomažu pri proizvodnji gnojiva. Iako bi mnogi principi biodinamičke poljoprivrede mogli izazvati čuđenje (npr. punjenje jelenova mjehura biljkama koje zriju na suncu, a zatim se mješavina dodaje u gnojivo radi boljeg uroda), činjenica je da oni u ovom slučaju itekako funkcioniraju.

Dio biljaka u Weledinim vrtovima oplemenjuje se metalima, uključujući zlato za koje smatraju da sadrži energiju sunca. Dakako, radi se o malim količinama od tri grama po akeru, pa Michael duhovito napominje kako su šanse da se obogatimo u potrazi za zlatom veoma male. Predanost koju svi prisutni izražavaju prema biljkama je nevjerojatna. 25 zaposlenih u stakleniku ručno pikira mladice biljaka, što povisuje cijenu proizvoda, ali u Weledi ne pristaju na kompromise.

"Kada god je moguće, biljke se beru ručno na našim plantažama diljem svijeta. Farmeri s kojima potpisujemo ugovore moraju zadovoljiti visoke standarde, a mi im omogućujemo logistiku. Radi se o zahtjevnom poslu, jer se većina biljaka bere u točno određeno vrijeme, na određeni način te mora zadovoljiti određene standarde, što dovodi do visokih cijena pojedinih sirovina, npr. nerolijeva i ružinog ulja", ističu u Weledi, a s obzirom na nepredvidive globalne vremenske i socijalne uvjete, uvijek imaju i farmere koji mogu udvostručiti proizvodnju i tako dostaviti sirovinu na vrijeme. Njihovo bademovo ulje je iz Valencije, arganovo ulje i iris iz Maroka, a ružino ulje iz Turske

Kako je danas prosječnom korisniku kozmetike sve važnije fair trade poslovanje i održivi razvoj, tako i Weleda ima sve više pobornika. Osim što poštuju kvalitetu, održivost, kredibilitet, odgovornost, koriste samo prirodne sastojke, a izbjegavaju mineralna ulja, sintetske mirise i bojila te konzervanse i parabene. Upravo zato su njihove kreme pakirane u aluminijske tube, a ne u plastične i staklene teglice – jer je jednostavno higijenskije.

A tubice kriju pravo blago: ulje badema, divlje ruže, breze, ekstrakte i hranjive sastojke koji mogu konkurirati i konvencionalnoj kozmetici, noseći usput dio Weledina duha koji štuje zemlju, jer na kraju krajeva, nešto trebamo ostaviti u nasljedstvo i svojoj djeci.

Više slika pogledajte u galeriji...