Ove stvari čine te privlačnom osobom u životu – i ne, nije sve u ljepoti!
- Premda to užaaasnooo nerado priznajemo: privlačni ljudi imaju u mnogim područjima života određenu početnu prednost
- Poslodavci smatraju kako ljudi koji izgledaju fit i dobro imaju više energije i fleksibilniji su
- Otkrivamo što je to privlačnost – i može li je se ikako steći?!
Ako netko dobro izgleda – u današnje vrijeme – dobiva komplimente bez da nešto posebno učini za to. A da se u nekoga zaljubimo, mora izgledati – kako tvrdi znanost –barem jednako privlačno kao i mi same.
Međutim, odlučno pitanje je doista: što je to privlačnost? I: može li se na neki način postići…?
Privlačnost vs. ljepote
U svakodnevnom govoru koristimo privlačnost i ljepotu uglavnom za iste stvari, međutim, postoji (najmanje) jedna razlika između ta dva koncepta: ono što smatramo lijepim je snažno uvjetovano društvenim standardima – koji su se tijekom vremena znatno mijenjali - a to se ne može reći za našu predodžbu privlačnosti.
Jednostavan primjer: oblik tijela žene. U doba baroka su punašne žene bile osobito lijepe, a u 90-ima su (nažalost) jako mršave žene prihvaćene kao ideal ljepote. Danas su popularne istrenirane žene s velikim stražnjicama i uskim strukom. Međutim, većina ljudi smatra i danas – kao i prije 300 godina – privlačnima prosječne žene sa „ženskim“ tijelom: niti premalo ili previše uhranjene, da imaju prepoznatljive obline na stražnjici i grudima, po mogućnosti da su fino proporcionalne. Dakle, privlačnost je očito stabilnija od ljepote!
Privlačnost: definicija
Privlačnost je hrvatska riječ za (također često korištenu) riječ atraktivnost (iz latinskog „ad“ = k(a) i „trahere“ = vući, vući za sobom) i nije ništa drugo nego privlačna sila. Ako nam je netko privlačan, smatramo ga zanimljivim i uzbudljivim te želimo biti u njegovoj blizini. To je to! Tko ispunjava te kriterije, odnosno djeluje na nas privlačnom silom, ne odlučuju društveni standardi te ikakve svjesne nakane i namjere poput „nije me briga za vanjski izgled“ – nego prvenstveno naš mozak star 300.000 godina.
Nema veze koliki BMI netko ima ili koliko mu se vide pločice na trbuhu. Za naše sive stanice je odlučno koliko i da li „osjećamo“ neku osobu, možemo li imati povjerenja u nju te podijeliti i ostvariti neke planove. Kod izbora ili potrage za partnerom (na primjer), svjesnu ili nesvjesnu središnju ulogu u životu većine ljudi igraju stvari koje su duboko ukorijenjene u našim mozgovima: seks, veza, djeca, zajednički ostarjeti.
Privlačnost: koja obilježja čine ljude privlačnima
Na koja je obilježja i signale naš mozak – kod odlučivanja je li netko privlačan ili ne – osobito osjetljiv, pokušava se pronaći odgovor u brojnim istraživanjima i anketama, a lista privlačnih karakteristika je već poprilično dugačka.
Muškarce općenito smatramo jako privlačnima ako…
• zrače samopouzdanjem
• imaju tri dana staru bradu i/ili dubok glas
• veliki su i mišićavi
S druge strane, žena je privlačna ako…
• zrači samopouzdanjem
• ima ženske obline
• ima neovisan i samouvjeren nastup
Ono što pokazuju različite ankete na temu privlačnosti: premda postoje općenite tendencije, preferencije se razlikuju od čovjeka do čovjeka te od kulture do kulture. A kriteriji prema kojima naš mozak određuje je li netko privlačan ili ne i dalje ostaju stabilni i slični su kod većine ljudi.
Privlačnost: 6 kriterija prema kojima sudimo o nekome
Ako tražimo partnera za cijeli život, (a pomalo i kad kao poslodavka želimo zaposliti kompetentnog radnika…), onda ga prosuđujemo nesvjesno uglavnom prema sljedećim kriterijima…
• Zdravlje: evolucijsko-biološki želimo od partnera samo jedno: dijete! Možemo ga zajedno dobiti i odgojiti jedino ako smo oboje zdravi. Zbog toga su uhranjene žene često privlačnije od neuhranjenih. Čak i ako ne želimo djecu, zdravlje djeluje na ljude privlačno – obećava dugačak i neopterećen život.
• Genetska kompatibilnost: na što i kako nas mozak obavještava da smo genetski kompatibilni ili ne, vrlo je diskutabilno i sporno. Međutim, mnogi biolozi tvrde kako to naš mozak nekako može…
• Samopouzdanje: psihičko zdravlje igra jednako važnu ulogu kao i tjelesno. Zbog toga ljudi sa stabilnim samopouzdanjem djeluju privlačnije od nesigurnih osoba.
• Pouzdanost: nešto poznato djeluje na naše sive stanice općenito tako da se budi povjerenje – dok strano djeluje zastrašujuće. Zbog toga se kod izbora partnera uglavnom oslanjamo na poznatu shemu, odnosno, smatramo da je tip koji liči našem ocu privlačan.
• Kvaliteta života: hoću li s tim tipom imati lijep, nekompliciran i udoban život? Da, i to pitanje igra za našu podsvijest odlučujuću ulogu kod privlačnosti. Malo ambicioznosti, znanja, kompetencije i orijentiranosti ka cilju je upravo zato jako privlačno.
• Potencijal za sreću: može li me ta osoba nasmijati? Mogu li lijepo pričati s njom? Mogu li uživati u životu i opustiti se? Nije ni čudo da u direktnoj usporedbi malo ugodniji tip djeluje bolje od onog koji ima nešto više mišića i manje špeka na trbuhu!
Treba priznati sljedeće: kad se pogledaju ovi kriteriji, naš mozak djeluje prilično zahtjevno, ali i diskriminirajuće! Doduše, to nisu odlučni kriteriji, odnosno - ako je netko tjelesno lijep, to ne znači da nas nimalo ne privlači. Osim toga, kako će netko procijeniti nečiji karakter te koji su prioriteti – to je nešto individualno. Dok je nekome važno povjerenje, netko drugi želi osobu koja će je usrećiti, a neka treća pali se na pravu kemiju.
Dakle, odgovor na pitanje (možemo li postati privlačnije?) glasi: da, atraktivnost se može (djelomično) steći! Na primjer, ako poradimo na samopouzdanju…