Ove 3 zdrave laži smijemo si govoriti, tvrde psiholozi, ali ni u njima ne treba pretjerivati
- Obično jako cijenimo iskrenost i istinu općenito
- Međutim, ponekad i same izvalimo poneku laž
- Neke od tih laži su, prema psiholozima, čak i dobre!
Budimo iskrene… zapravo to ne možemo uvijek: biti iskrene. Znači, „biti iskrena“ znači reći ono što smatramo da je istina. Međutim, na brojna pitanja ne možemo svim ljudima dati iskrene (čitaj: istinite) odgovore. Na primjer: „Što je to sreća?“, „Što je smislen život?“ i „Zašto sam onakva kakva sam?“. Dakle, što onda ako ponekad nešto slažemo – osobito ako je ta laž dobra za nas?
Ove laži su zdrave, tvrde psiholozi
Psiholozi su došli do zaključka da s određenim lažima živimo sretnije nego s istinom. Shelly Taylor sa UCLA u Kaliforniji je tu tezu učinila popularnom još 1998. godine i do danas joj često kolege daju za pravo. Zdrave laži koje si samo govorimo (ili trebamo govoriti), podijelila je Taylor u tri velike grupe.
1. „Ja sam bolja od prosjeka.“
Većina ljudi, prema brojnim istraživanjima, identificira se uglavnom prema svojim pozitivnim, a ne negativnim osobinama. Osim toga, većina se smatra „boljim od prosjeka“ – što je očito, matematički gledano, neistina. Pri tome se to „bolje od prosjeka“ u pravilu odnosi prvenstveno na teško mjerljive osobine, poput velikodušnosti., odgovornosti, ljubaznosti i inteligencije. Ako se, suprotno od ovoga, radi o sposobnostima poput vožnje na monociklu ili programiranju, većina procjenjuje - na korektan način – da su lošiji od prosjeka.
Taylor tvrdi kako nam takvo lagano samoprecjenjivanje pomaže izgraditi zdravo samopouzdanje i osjećaj samovrijednosti. Međutim, ako se ode predaleko, ako je naše vlastito shvaćanje predaleko od istine, djeluje suprotno – tada su razočaranja, neuspjesi i samoća unaprijed programirani i prijete smetnjama ponašanja – poput narcizma. Dakle: u idealnom slučaju cijenimo se sami malo više nego što možda zavrjeđujemo – ali zadržimo to lijepo za sebe!
2. „Imam svoju sudbinu u svojim rukama.“
To je jako proširen način gledanja na život, a to dokazuju i izreke poput: „Svatko je kovač svoje sreće“. Međutim, shvatiti da nema puno istine u tome, potrebno je otprilike pet minuta razmišljanja. Naravno da s našim odlukama i našim činjenjem možemo malo oblikovati život. Ali: ne donosimo li uvijek najbolju moguću odluku koju možemo pod sasvim određenim i jedinstvenim okolnostima…?
Osim toga, podređene smo bespomoćno brojnim faktorima. Od mjesta rođenja do društvene situacije naših roditelja pa sve do društvenih normi koje utječu na naš život. Da budemo iskrene, dio koji mi same određujemo je znatno manji od onog kod kojeg nemamo nikakav slobodan odabir.
Međutim, kako ćemo se motivirati ako smo svjesne ove spoznaje? Kako ćemo se osjećati snažno i samosvjesno? Baš tako! Dakle, nagovorimo se i objasnimo si da same možemo određivati svoju sudbinu. I to je dobra odluka o sjajan primjer za to što doista slobodno biramo: naš stav o sudbini! A time barem imamo malo sreće u svojim rukama.
3. „Budućnost će biti super, osobito za mene!“
Treća zdrava laž je da u pravilu puno optimističnije promatramo budućnost od onoga što nas poučava naše iskustvo i razum. Na primjer, iz statistike i psihologije znamo da samo malo parova provede život zajedno i u sreći (velika je vjerojatnost da ćemo se drugačije razviti te vremenom „odljubiti“), ali ipak partneru pred oltarom obećavamo „dok nas smrt ne rastavi!“
Može se pobiti činjenica da nerealistični optimizam češće vodi do teških razočaranja i da nam zato šteti. Ali, nada i optimizam daju nam snagu i trebamo je – kako bismo našu sadašnjost provodile pune životne radosti i hrabrosti.
Međutim, kod ovih laži, kao i svih drugih, vrijedi sljedeće: ne treba pretjerivati!