Kako visina utječe na zdravlje: koga će češće boljeti leđa, tko će duže živjeti, a tko prije oćelaviti
- Prosječna visina muškaraca u Hrvatskoj je 180,4 cm, a žena 166,49 centimetara
- Jesi li znala da je visina povezana sa zdravljem?
- Otkrit ćemo ti kako visina iznad, tj. ispod prosjeka, utječe na naše zdravlje
Ako si viša ili niža od prosjeka, možda ćeš primijetiti nekoliko prednosti i nedostataka svoje visine. Naime, tvoja visina povezana je s tvojim zdravljem. Premda sama visina, ne uzrokuje nikakva zdravstvena stanja, istraživanja pokazuju da može povećati ili smanjiti vjerojatnost da ćeš imati određene zdravstvene probleme. Otkrit ćemo ti povezanost visine s određenim bolestima…
1. Karcinom
Neka istraživanja pokazuju da ispodprosječna visina može značiti da imaš manje šanse da dobiješ neke vrste raka. Primjerice, istraživanje na više od 100.000 žena u Europi i Sjevernoj Americi pokazalo je da je manje vjerojatno da će žene nižeg rasta dobiti rak jajnika. U istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 9000 Britanaca u dobi od 50 do 69 godina pokazalo je da niži muškarci imaju manje šanse za obolijevanje od raka prostate.
2. Dijabetes
Duljina tvojih nogu može biti povezana s tvojim izgledima da dobiješ dijabetes tipa 2. Na temelju petogodišnjih podataka dobivenih od više od 6000 odraslih osoba, znanstvenici smatraju kako je kod visokih ljudi manje vjerojatno da će ga dobiti. Nije jasno zašto je to dvoje povezano, ali jedna ideja je da je nizak rast znak loše prehrane ili drugih problema s metabolizmom prije rođenja ili tijekom djetinjstva.
3. Srčana bolest
Znanstvenici nisu sigurni zašto točno, ali ljudi koji su niži od 160 cm imaju oko 50% veću vjerojatnost da će dobiti koronarnu bolest od onih koji su visoki 172 cm ili viši. Razlog može biti loša prehrana ili infekcije prije rođenja ili u djetinjstvu koje utječu na rast. Također je moguće da tvoji geni utječu i na visinu i na vjerojatnost srčanih tegoba kasnije u životu.
4. Moždani udar
Događa se kada se prekine dotok krvi u područje mozga. Manje je vjerojatno da će ga imati viši ljudi, a to je osobito istinito ako imaju zdravu težinu. Prehrana i druge stvari povezane sa zdravljem u djetinjstvu, a koje utječu na to koliko si visoka, mogu biti jedan od razloga za poveznicu.
5. Krvni ugrušak
To može biti ozbiljno stanje, osobito ako se formira u velikoj veni ili putuje u pluća. Znanstvenici ne mogu objasniti zašto, ali istraživanja pokazuju da što si niža, manja je vjerojatnost da ćeš imati krvni ugrušak u veni. Ljudi koji su niži od 152 cm imaju najmanje šanse da ga dobiju.
6. Alzheimerova bolest
Visina može biti prednost kada je u pitanju ova vrsta demencije, osobito za muškarce. Jedno istraživanje na više od 500 ljudi pokazalo je da muškarci koji su oko 180 cm ili viši imaju gotovo 60% manje šanse da obole od Alzheimerove bolesti od onih koji su oko 170 cm ili niži. Više žene možda imaju niže šanse za to, ali čini se da im veza s visinom nije tako snažna.
7. Trudnoća
Visoke žene češće imaju dulju trudnoću od nižih žena. U jednom istraživanju su žene koje su visoke 152 cm ili niže imale veću vjerojatnost da će roditi prije nego što su dosegle pun termin od onih koje su bile visoke 172 cm ili više. A za svaki centimetar razlike u visini između dvije trudnice, niža žena rodila je petinu dana prije. Znanstvenici nisu sigurni zašto je to tako, ali to bi moglo biti povezano s veličinom određenih dijelova tijela, poput zdjelice ili cerviksa.
8. Gubitak kose
Istraživanje na više od 22.000 muškaraca iz sedam zemalja pokazalo je da niži muškarci imaju veće šanse da oćelave. Znanstvenici su tražili promjene u specifičnim genima koji mogu povećati izglede muškarca da rano izgube kosu. Pronašli su četiri koje su povezane i s ćelavošću muškog uzorka i s nižim rastom.
9. Duži život
Nekoliko istraživanja tijekom godina pokazalo je da niži ljudi obično žive nešto dulje od viših ljudi i da imaju manje dugotrajnih bolesti kako stare. Znanstvenici još uvijek proučavaju razloge za to, ali neka područja koja istražuju uključuju količinu oštećenja stanica tijekom vremena, razine nekih hormona i veličinu nekih organa, poput mozga, jetre i bubrega.
10. Toplinska iscrpljenost
Kod nižih ljudi manje je vjerojatno da će se pregrijati ili imati ozbiljnije stanje koje se zove toplinski udar. To je uglavnom zato što viši - i teži - ljudi stvaraju više tjelesne topline. Ako to učine brže nego što je se mogu riješiti, kao tijekom intenzivne vježbe, to može dovesti do toplinskog udara ili toplinske iscrpljenosti. S druge strane, viši ljudi mogu ostati topliji od nižih ljudi po hladnijem vremenu iz istog razloga.
11. Donji dio leđa i bokovi
Niži ljudi rjeđe će imati bolove u donjem dijelu leđa ili slomiti kuk. Jedan mogući razlog zašto viši ljudi imaju veće šanse za prijelom kuka jest činjenica da imaju visoko težište. To ne samo da povećava vjerojatnost da će pasti, nego ih može natjerati da udare o tlo s većom silinom ako se to dogodi.