Silno ste željeli postići neki zadani cilj, primjerice položiti vozački ili neki drugi vama važan ispit. Toliko ste se posvetili tom cilju, marljivo vježbali i pripremali se da niste ni pomišljali na to da biste mogli pasti. Ali niste uspjeli.
I umjesto da se pomirite s tim i pokušate ponovo, možda čak počnete objašnjavati članovima ispitne komisije za zapravo niste pogriješili nego da je postojao objektivan i opravdan razlog da postupite tako kako jeste te da bi vam trebali dati mogućnost da pokušate još jednom jer ste vi, doista, spremni za prolazak. Naravno da to tako ne ide i odbili su vaš zahtjev.
Zašto ste uopće imali potrebu reagirati tako, umjesto da ste odmah prihvatili stanje i usmjerili se na to da pokušate položiti ispit sljedeći put? Psiholozi će vam pojasniti da je razlog za takvu vašu reakciju – sram. I to ne samo zbog samog neuspjeha nego će se naknadno javiti i sram zbog vaše nezrele reakcije na taj posrtaj. To je, pojašnjavaju psiholozi, zbog nemogućnosti prihvaćanja da je uopće moguće da vam se takvo nešto dogodi i zbog ishitrena reagiranja. Da ste najprije udahnuli i malo dublje potražili razloge za svoju reakciju, došli biste do emotivnih slojeva u kojima biste prepoznali ljutnju, tugu, razočaranje..., a svi ti osjećaji dolaze iz vašeg osobnog koncepta, napisao je u Psychology Today Peter Bregman, autor mnogih knjiga i poslovni konzultant.
Stručnjaci nadalje pojašnjavaju zašto je tako važno razumjeti mehanizam otpora neuspjehu i straha od njega koji se javlja duboko u nama. Sram, naime, koji se osjeti kad se ne uspije može postati kočnica daljnjem razvoju i napredovanju, pa se može, kako bi se izbjeglo da ikad više doživimo nešto slično, početi izbjegavati rizične situacije, točnije – sve nove situacije u kojima bi se moglo zakazati. A to je gotovo sve. Samouvjerenost da smo dovoljno uložili u cilj koji želimo postići zapravo nas sputava da vježbamo još više i pokušamo drugačije, a to je, očito bilo potrebno kad smo doživjeli neuspjeh.
Jedini je zdrav odgovor na neuspjeh baciti se na posao i raditi još više, vježbati više i pripremiti se bolje. Iz situacije u kojoj ste zakazali mogli ste naučiti da vam sposobnosti u takvoj situaciji, pod pritiskom, padaju, dakle, ključno je podići zalaganje i, dodatnim vježbanjem, otjerati tremu te pretvoriti pritisak u poticajnu energiju. O kojoj god vještinu koju uvježbavate bilo riječ, primijetit ćete nakon nekog vremena koliko ste se popravili u njoj, a ne tako davno ste mislili da ste već dodirnuli vrh svojih mogućnosti.
Iako smo često ljubomorni na one koji su tako zadovoljni sami sa sobom i glatko prolaze kroz život, zapravo najviše dobivaju i postižu oni koji svoju nesigurnost nadomještaju dodatnim radom i zauzimanjem te bivaju nagrađeni napretkom i novim iskustvima. Oni su pravi pobjednici jer se ne boje neuspjeha.
Slike detaljnije pogledaj u galeriji...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.