Anđeoska, smirujuća, nadahnjujuća, iscjeljujuća, uznemirujuća, nepodnošljiva, zaglušujuća, sve su to epiteti koji se, iako su neki sasvim suprotnih značenja, pridružuju uz jednu riječ - glazbu. Glazba je poseban začin života, bez obzira na to slušate li je aktivno i koncentrirano, svirate ili vam je samo zvučna kulisa dok obavljate svakodnevne aktivnosti.
Često se može pročitati kako neka glazba djeluje umirujuće, poput Mozartove, nadahnjujuće, poput Brahmsa ili Satija, a da postoji i glazba koja mnoge uznemiruje, poput metala svih rodova i vrsta.
Ako pak netko uživa slušajući death, black, progressive, melodic ili technical metal, često se pomisli da ima velikih problema sam sa sobom i da mu treba pomoć. Posebno su zabrinuti roditelji tinejdžera koji se često “napajaju” takvom glazbom po cijele dane iako oni nisu ni približno jedina publika bendova prodorna “metalna” zvuka. No nova znanstvena otkrića donose tračak olakšanja svima koji zabrinuto i često sa strahom pogledavaju prema onima koji se po cijele dane tresu, sa slušalicama u ušima ili bez njih, u žestokom ritmu, i potvrđuju ono što ljubitelji žestoke glazbe stalno govore, a uporno im se ne vjeruje, a to je da ih takva glazba smiruje! Na njih ta glazba nema jednak utjecaj kao na one koji ih gledaju s negodovanjem. Na ljubitelje metala žestoki rifovi imaju terapeutski učinak: donose im rasterećenje i pomažu da se nose s teškim i kompliciranim osjećajima i mislima. Dapače, isti oni rifovi koji će nekima poslati trnce nelagode niz kičmu, drugima će donijeti olakšanje, pogotovo ako se moraju nositi sa snažnim emocijama poput ljutnje, nesigurnosti, nelagode i depresije.
Slijedeći zaključke istraživanja koje su objavili znanstvenici sa sveučilišta u Queenslandu i u kojem su zaključili da žestoka glazba jako brzo i učinkovito otupljuje oštricu ljutnje i bijesa, psiholozi su promotrili raspon emocija na koje djeluje i prepoznali da učinkovito ublažava i osjećaj usamljenosti te socijalne izoliranosti ili isključenosti. Raychelle Cassada Lohmann psihologinja je koja je napisala knjigu o kanaliziranju bijesa i ljutnje kod tinejdžera, te pomaže u rješavanju tih negativnih osjećaja. Svima koji su nepovjerljivo odmahnuli glavom na ove spoznaje ponudila je da u trenucima ljutnje slušaju “Don’t Worry Be Happy”. Naravno da nitko to nije mogao, osim možda onih koji su ljutnju odglumili da bi šefu ili partneru “pokazali” kako im je do nečega posebno stalo. No unatoč tome, ne odgovara svima žestok ritam, ali, pojašnjava psihologinja, snažnim emocijama kakve, na primjer, češće “razdiru” tinejdžere jer još nemaju razvijenu samokontrolu može parirati samo i snažna glazba. Zato oni vole metal.
Metal je pak neopravdano dobio mnoge neistinite i pretjerane epitete, a zapravo je riječ o snažnoj i moćnoj glazbi, koja vam, ako joj se otvorite, može proširiti vidike i donijeti možda čak i dugo traženu utjehu.
Slike detaljnije pogledaj u galeriji...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.