Jelena Veljača o svom aktivizmu: "Mnogi i dalje misle da su ženske teme uglavnom tamponi i sportski grudnjaci"

• 20 BY MISS7: Predstavljamo 20 najinspirativnijih žena u Hrvatskoj čija djela mogu biti uzor, a njihova životna priča vodilja i motivacija. Odabrali smo ih jer su svojim utjecajem već promijenile društvo. Producentica i aktivistica Jelena Veljača jedna je od njih...
• Upoznali smo je kao mladu glumicu, koja se vrlo brzo premetnula u uspješnu scenaristicu i spisateljicu koju je samo jedan Facebook status lansirao u samu srž borbe za prava žena
• Ova kolumnistica Jutarnjeg lista i Glorije Glam pokazala je kako riječi i danas mogu imati snažno značenje te pokrenula pravu malu revoluciju, a u svom aktivizmu ne namjerava posustati

Domaća javnost Jelenu Veljaču upoznala je prije 16 godina kao mladu glumicu u prvoj hrvatskoj telenoveli 'Villa Maria'. Nakon uloge razmažene bogatašice Dore Jurak uslijedila je i ona umišljene manekene Maje Župan u 'Ljubavi u zaleđu', a premda su mnogi smatrali kako si je ovim ulogama otvorila put ka tome da postane neizostavno lice domaćih sapunica, Jelena je na veliko iznenađenje odlučila glumačku karijeru staviti u drugi plan. S vremenom je shvatila kako je njezina prva ljubav pisanje pa se tako odlučila okušati u stvaranju scenarija.

Njezin prvi scenaristički angažman u seriji 'Obični ljudi' polučio je velik uspjeh kod gledatelja te  je rezultirao angažmanom na sedam narednih televizijskih serija, među kojima se posebno bile zamijećene 'Ponos Ratkajevih' i 'Larin izbor'. U ovoj posljednjoj po prvi puta okušala i producentica, a to je posao koji i danas obavlja.

Pixsell/Sanjin Strukic

Hrvatska Carrie Bradshaw

Njezina spisateljska karijera nije spala samo na televizijske scenarije već je postala autorica i dvije knjige, 'Mama vam je cijelo vrijeme lagala' i 'Tatine curice', koje su zapravo zbirka njezinih kolumni. Jelena je naime, uz kraći prekid, dugogodišnja kolumnistica Jutarnjeg lista, a trenutno svoje nove literarne radove objavljuje i na specijaliziranom Gloria GLAM portalu. Njezini prvotni autorski tekstovi bili su vezani uz njezinu svakodnevicu te su nastale kolumne predstavljale svojevrsni osobni dnevnik.

Budući da je zbog prirode svoga posla često pohodila javna događanja, mnogi su primijetili kako ima istančan modni ukus te nije bilo potrebno dugo da se nađe na listama najbolje odjevenih Hrvatica. A upravo je kombinacija ova dva faktora, spisateljska karijera i rafinirani modni ukus, doveli do toga da se u određenom dijelu javnosti počela percipirati kao "hrvatska Carrie Bradshaw".

Pixsell/Sanjin Strukic

Britki društveni komentari

S vremenom njezine kolumne postaju sve više socijalno orijentirane te se Jelena nije libila izreći svoja razmišljanja o aktualnostima, kao i skandalima koji su potresali domaći javni život. No, nije uvijek ono što je imala za reći naišlo na dobar prijem kod određenih društvenih struktura. Polarizirajuće osobnosti, britka na jeziku i odrješita stava, nije uvijek bila svačija "šalica čaja" pa se tako nerijetko našla na meti negativnih komentara.

"Pravo pitanje nije 'uspjeti kao žena', već 'biti žena' u Hrvatskoj, jer kad žena, poput mene, stekne stanovitu poslovnu poziciju u društvu, i financijski je samostalna, ljudi pomisle da s njom 'nešto nije u redu', jer je toliko zanima karijera" - otkrila je svoj stav o predrasudama s kojima se susrela u intervjuu za Novi list, dodajući: "Također, žene koje nisu okrenute karijeri, nalaze se u situaciji da su često ovisne o partnerovim financijama iako po hrvatskom zakonu njima pripada 50 posto bračne stečevine, no nekako društvo na muškarca u takvim primjerima gleda kao na 'donositelja kruha na stol', što uopće, čak ni činjenično, nije istina. Gotovo da mogu primijetiti da je biti žena u oba ta slučaja jako teško."

Pixsell/Sanjin Strukic

Status koji je pokrenuo lavinu

Jelenine društvene opaske bile su mahom oštre strelice na papiru sve dok jedan Facebook status nije izazvao pravu lavinu reakcija i lansirao je u samo središte borbe za ljudska prava. "Nisam imala nikakav strukturirani plan, moram priznati, u tim prvim danima riječ inicijativa nije bila u mom rječniku. Bila je to potreba koja se nakupila u meni tijekom svih ovih godina pisanja o ženskim temama. Paradoksalno ženske teme su u medijskom svijetu i književnosti, časopisima, tisku, kolumnistici - nekako percipirane kao lake, čak frivolne" - opisala je kako je uopće došlo do toga da postane "revolucionarka iz visokog društva".

Pixsell/Sanjin Strukic

Spasi me!

Spomenuti status bio je vezan uz slučaj s otoka Paga koji je krajem veljače 2019. godine potresao Hrvatsku, a u kojem je rastrojeni otac s balkona bacio svoje četvero djece. Bio je to začetak onoga što će danas poznato kao inicijativa 'Spasi me' koju prati istoimeni fond namijenjen za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja. "Nisam osoba koja od toga ima ili želi ikakvu osobnu korist, ne želim se nigdje uhljebiti, mene zanima televizija, fikcija, to volim raditi. Volim pisati, producirati, a ovo sam osjećala kao građansku odgovornost i odgovornost medijski eksponirane osobe. Puno sam puta rekla da ljudi s medijskim kapitalom moraju taj kapital usmjeravati za korisnost društva u kojem živimo, a ne samo za osobnu korist." - objasnila je za portal 100posto Jelena svoje razloge zbog kojih se angažirala oko ovoga projekta.

Naravno, ona  u tome nije bila sama već se okružila drugim snažnim i uspješnim ženama poput redateljice Nore Krstulović i producentice Nerme Mehadžić. A da njihov angažman o ovom pitanju nije ostao samo mrtvo slovo na papiru pokazao je skup protiv nasilja organiziran na zagrebačkom Tomislavcu na kojem se pojavilo nekoliko tisuća ljudi željnih promjene. Producentica je u više navrata isticala kako ona ključ koji će dovesti do njih vidi u obrazovanju i osnaživanju djevojčica već od malih nogu.

Pixsell/Sanjin Strukic

Feminizam nije samo moda

Baš kao i u svim drugim vidovima svoje karijere, ova 39-godišnjakinja se i ovoga puta morala suočiti s nizom komentara kako nije stručna baviti se ovim pitanjima te da je feminizam za nju tek pomodnost. No, ona je za svoje kritičare imala spreman odgovor pa je tako u vlastitoj kolumni napisala: "Pišem već deset godina o ženskim temama, iako i dan-danas kad se čuje ta sintagma prosječan čitatelj prvo pomisli na tampone i sportske grudnjake, a one uopće nisu lake, nisu povjetarac u kosi i fantastičan recept za kremu od vanilije, dapače, prilično su teške."

U nastavku teksta je istaknula sljedeće: "Progovarajući o ženskim pravima i žrtvama nasilja, o činjenici da hrvatske institucije ne mare ili ne znaju mariti za žrtvu, nisam razmišljala o feminističkoj karijeri (iako sam ponosna feministica, ali nisam stručnjakinja ni na jednom području koji je uistinu važan za feminizam kao pokret)." Pritom je dodala kako u ovim modernim vremenima trebamo prestati stavljati žene u određene kutije i svoditi ih samo na jedan identitet koji trebaju ispoljiti.

Pixsell/Sanjin Strukic

Nema mjesta isprikama

"Mi nismo ovdje da bismo nekome - bilo kome - olakšale shvaćanje - mi smo ovdje da bismo živjele, unatoč svim preprekama ovog za muškarce sazdanog društva, najbolje što možemo. I ako ijedna od nas sa svojom pozicijom, medijskom ili ne, može napraviti išta dobro za sestrinstvo, nemojte ju dovoditi u poziciju da se ispričava što netko od vas nije spreman za to" - decidirano je istaknula jasno najavivši kako nema namjeru posustati u svojim aktivističkim podvizima.