Traper ili denim jedan je od onih komada koji je uvijek aktualan i moderan. Svatko od nas ima barem jedan par traperica, ako ne i više drugih komada tog popularnog materijala. Kako kombinirati i na koji način nositi traper komade, savjetuje modni stilist Ivan Friščić, a nešto više o samoj povijesti trapera objašnjava Nina Režek Wilson, profesorica sa zagrebačkog Tekstilno tehnološkog fakulteta.
''Traper je vrsta tkanine koja je, od trena kad se pojavila u modnoj industriji, postala must have. A od 1950-ih i James Deana, svi nose traperice. Nikad nisu izašle iz mode i nikad nisu prestale biti popularne. Iz sezone u sezonu se samo mijenjaju krojevi, dužine i pranje, ali jeans je cijelo vrijeme prisutan'', započinje stilist Ivan Friščić.
Traper je u današnje vrijeme jedan od najprodavanijih odjevnih artikala, a njegova prisutnost nevezana je uz trendove. Prisutan je uvijek prvenstveno jer se radi o zahvalnom materijalu koji se lako održava, a ujedno je i prilagodljiv različitim tipovima građe i svakodnevnim obavezama.
Mala povijest trapera
"Traper se pojavio sredinom 19. stoljeća u Americi, kada su najveći dio njezina stanovništva bili radnici. Mnogi od njih bavili su se potragom za zlatom, a teški radni uvjeti zahtijevali su i čvrstu radnu odjeću. Do sredine 19. stoljeća, čvrsti keper od denima koristio se kao pouzdana tkanina za izradu radničke odjeće. Od nje su se izrađivali kombinezoni: predimenzionirani odjevni predmeti koji su se nosili preko svakodnevne odjeće, a koji su imali džepove sprijeda i sa strane na kukovima. Sredinom desetljeća jedan od najuspješnijih poduzetnika na području trgovine tekstilom bio je Levi Strauss. Držao je trgovinu mješovitim odjevnim predmetima i na veliko je prodavao posteljinu, donje rublje, kabanice, ovratnike i manšete za rukave obiteljima koje su se doseljavale na novi teritorij. U to se vrijeme za hlače koristila posebna vrsta platna, koje je bilo nešto lakše od onoga koje se koristilo za prekrivanje kola i kočija, a koja nije bila dovoljno izdrživa za potrebe života tadašnjih rudara. Kako se njihova odjeća lako derala i uništavala, Levi Strauss nastojao je pronaći materijal i oblik kojim bi izašao u susret potrebama rudara, točnije kopača zlata", započinje priču o povijesti trapera profesorica Nina Režek Willson.
U nastavku profesorica objašnjava kako je na temelju materijala koje je naručio iz Europe za izradu šatora napravio hlače koje su mogle podnijeti opterećenje posla u rudniku. Materijal od kojega su bile napravljene nije žuljao, bilo ga je teško poderati, a grubi keper od kojega je bio tkan još uvijek je bio dovoljno lagan da spriječi pretjerano znojenje. Tako je denim u popularnosti prestigao sve ostale materijale koji su se koristili za izradu radne uniforme, a tako su ujedno nastale i prve traperice koje i danas popularno zovemo levisice. 1872. godine došlo je do još jednog napretka u evoluciji modernih traperica.
Jacob Davis, inače krojač, došao je na ideju koja će Levisove traperice izdvojiti od svih ostalih. Davis je predložio da se bakrene zakovice stave na područja džepova i zatvarača, kako bi ih spriječio od deranja, no nije imao 68 dolara kako bi patentirao svoj izum. Godinu dana kasnije, u partnerstvu s Straussom dobio je Patent 139,121 za svoj kombinezon u visini struka od plavog denima sa zakovicama. Filmska industrija popularizirala traperice, a u drugoj polovici 19. stoljeća proizvodnja traperica nastavila je rasti. Popularnost denima dobila je sasvim novu dimenziju zahvaljujući filmskoj industriji kada su postali popularni vesterni i likovi kauboja, koji su gledateljima nudili romantizirane i akcijom nabijene priče o rađanju nacije i divljem zapadu.
Drugi svjetski rat nakratko će prekinuti američki zaigrani odnos s denimom, vrativši ga ponovno u funkciju radne odjeće, no ovoga puta za žene. Kasnije je Hollywood ponovno odigrao veliku ulogu. Filmovi kao što su Divljak (The Wild One, 1953) i Buntovnik bez razloga (Rebel Without a Cause, 1955 ) svojom su senzualnom formom koja je pratila liniju tijela naelektrizirali maštu mladeži, zbog čega je roditeljima bio mrzak. Naime, kako bi što više slijedio liniju tijela, traperice su se odijevale na specifičan način. Da bi ih se zakopčalo, bilo je potrebno uvući trbuh i zadržati dah, najčešće u ležećem položaju, a zatim se ulazilo u kadu punu vode kako bi se skupile i pratile liniju tijela.
Nadalje, profesorica ističe kako nije trebalo dugo da se jeans preseli iz ulične kulture američke mladeži na naslovnice albume rock glazbenika, a traper je predstavljao bijes protiv društvenog poretka. Tijekom 70-ih blue jeans mogle su se vidjeti svugdje: na rock-zvijezdama i celebrityjima, a u isto su ga vrijeme i dizajneri počeli shvaćati kao tkaninu vrijednu visoke mode. Dvoje ljudi koji su najviše utjecali na razvoj denima u 70-ima bili su Gloria Vanderbilt i Calvin Klein. Calvin Klein u svojim je dizajnerskim trapericama naglašavao seksepil onih koji su ih nosili. No, erotizacija se nije odnosila samo na dizajn, nego i na marketing. U kontroverznoj reklamnoj kampanji iz 1980. 15-godišnja Brooke Shields izgovorila je „Ništa ne dolazi između mene i mojih Calvinica“. Reklama je izazvala skandal, a prodaja traperica premašila je sva očekivanja.
1982. godine Karl Lagerfeld dizajnirao je odijelo od denima za Chanel, a čak je i Yves Saint Laurent bio impresioniran fenomenom džinsa. Punk-pokret koji je počeo u New Yorku s Ramonesima tijekom 1970-ih redefinirao je modne trendove u Londonu. Poderane traperice postale su dio mladenačke kulture, jednako kao i crne majice kratkih rukava i par Conversica (starki), koje bi se nosile na rock koncertima. Svi vole traper i brojni svjetski dizajneri svoju inspiraciju pronalaze u jeans komadima. Tako su Stella McCartney, Valentino, Dries Van Noten, Chanel, Dior, Versace i Chloe samo neka od zvučnih modnih imena koja su koristila traper u svojim kolekcijama.
Poznate svjetske zvijezde su također ljubitelji denima i raznovrsnih kombinacija koje taj materijal nudi. Traper se pojavljuje i na crvenom tepihu, poput glumica Kate Hudson, Kate Bosworth i Amande Seyfried, ali jednako dobro funkcionira i za ležerne šetnje. To možemo vidjeti na primjeru Gwen Stefani koja je veliki fan trapera i kombinira ga za sve prigode, kao i model Miranda Kerr koja se voli pogravati kombiniranjem više nijansi trapera.
Kako nositi traper?
''Traper je super kombinirati s - traperom. Jeans hlače i traper košulja zanimljiv su izbor koji je svakako jako IN ove sezone. Možda ne toliko ako pogledamo svjetske piste koliko u trgovinama. Traper se ove sezone po postulatima modnih kuća najbolje kombinira s military komadima, sa sportskim komadima (oversize sportski hoodie), čak i sa svilenkastim komadima'', pojašnjava Ivan.
Nastavlja kako se traperice mogu kombinirati sa štiklama i klasičnom košuljom, ali isto tako i s tenisicama i sportskim komadima. One su komad koji se može nositi u gotovo svim prilikama, osim možda na crvenom tepihu ili nekim posebno glamuroznim trenucima.
Profesorica Režek je zaključila kako će traper ostati kao uniforma svih generacija i u budućnosti dostupan i siromašnijoj populaciji u hihg street brandovima ili u jeftinijim konfekcijama, a onaj s potpisom nosit će i dalje oni boljih platežnih mogućnosti. Javljat će se i kao trend nanovo dizajniran u cijelim kolekcijama ili kao prateći element, samo neki detalji, skoro svake godine na pistama ili svako nekoliko godina. Dakle, uz zaista veliku ponudu u trgovinama, dolazimo do zaključka kako traper hlače više nisu jedini popularan denim komad. Danas možete birati između vrlo popularnih kratkih hlačica koje su idealne za toplo vrijeme, traper košulja bez rukava i raznih modela traper haljina i suknji. Za urbane ljubiteljice mode dolaze i detalji u vidu zakovica, za fashionistice su uzorci na traperu, a za ljubitelje klasike preostaje dobar klasični plavi traper.
U galeriji pogledajte više fotografija i komade iz hrvatskih trgovina...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.