Kao i svaki komad iz našeg ormara, tako i suknja ima svoju povijest. Počela je u maksi izdanju i tada je dosezala do poda, a kroz godine je njezina dužina postajala sve kraća i kraća. Od dužina koje su obavezno sakrivale članke na nogama pa sve do današnjih minica, revolucija suknje je doprinijela današnjoj nosivosti na sve načine o kojima smo porazgovarali i s dizajnerom Teom Perićem.
''Sami počeci dužine suknji su vezane uz onaj ''crni dio'' povijesti gdje otkrivanje ženskog tijela nikako nije bilo dobrodošlo, bar u europskim zemljama. Pokazivanje nogu se smatralo nepoćudnim i u jednu ruku vulgarnim i žene su nosile duge suknje kako bi tijelo ostalo pokriveno i sakriveno'', započinje poznati hrvatski dizajner.
Tako su žene u 19. stoljeću nosile duge suknje i haljine da bi nedugo zatim u modu došle podsuknje koje su se zvale krinoline, a koje su davale dodatni volumen i punoću suknje. Krinoline su u početku bile izrađene od konjske dlake, a kasnije su se radile od tvrde žice ili kitovih kostiju koje su ''povečavale'' donji dio tijela. S vremenom žene odbacuju neudobne krinoline i lagano se počinje javljati trend uskih suknji koje su pak imale manu da su se žene teško kretale i hodale u njima.
Dužina suknje se značajno promijenila oko 1915. godine kada su dosezale samo do koljena i više nije postojao tabu pokazivanja tijela. Ipak, radikalne promijene dogodile su se tijekom 1920-ih godina.
''Najveća revolucija po pitanju dužina se dogodila dvadesetih godina 20. stoljeća u doba Charlestona kada se dužina naglo skratila i počelo se otkrivati sve više. Haljine ravnog kroja otkrivale su noge u punom sjaju i stavljale naglasak upravo na donji dio tijela'', pojašnjava Teo Perić.
Tijekom Drugog svjetskog rata, suknje su ponovno dobile praktičnu primjenu, a dužina je ponovno pala do sredine potkoljenice. Međutim, u to vrijeme je nastala i danas vrlo popularna ''pencil suknja''. Uski model koji je ponovno bio slabije funkcionalan, a dužine su najčešće bile do potkoljenica naglašavao je bokove i stražnjicu, a najčešće se nosio u kombinaciji s jednostavnom bluzom.
Pedesetih godina suknja ponovno postaje kraća i otkriva koljena, da bi samo desetak godina kasnije u modu došla minica. Suknja toliko kratka da bi poneki modeli otkrivali bokove izazvala je mnogo kontroverzi i komešanja konzervativne javnosti. Za "otkriće" minice jedna od najzaslužnijih je Coco Chanel osobno, u šezdesetima. Bila je to doduše tek nježnija verzija današnje mini suknje "iznad koljena", ali bila je to revolucionarna promjena. To je doba bilo doba modnih senzacija, a jedna od najpoznatijih ljubiteljica tog modela bila je Twiggy kojoj su minice i kratka kosa bili zaštitni znak.
Minice su vladale i sedamdesetima, a a istodobno je došao i hipi val te veća politička svijest koja je stvorila modu s dugim, naboranim i etno suknjama. Osamdesete godine donose, danas posebice trendi, midi duljinu suknji koja je ujedno i favorit Tee Perića.
''Kada su žene srednjeg i nižeg sloja prihvatile kraću dužinu suknji, to je bilo zapravo početak nove ere mode. Osobno preferiram midi duljinu suknji koja je zapravo cijelo vrijeme prisutna, bez obzira na sami trend posljednjih nekoliko godina. Najljepša dužina je ispod koljena, od 65 centimetara koju može nositi svaka žena i lako je kombinirati i s cipelama i gornjim dijelom kombinacije. Posebice starije gospođe preferiraju midi duljine jer im sakriju neke mane koje godine donose, ali danas i mlađe generacije prihvaćaju taj trend'', zaključio je Teo Perić.
Devedesete se prošle u kombinaciji midi i dužih suknji, posebice u traper izdanjima, a zatim se moda počela jednostavno ponovno rotirati. Sve do danas, jednako se nose minice, maksi suknje, a posljednjih nekoliko sezona midi modeli. Dozvoljena je igra sa svim dužinama, ali se naravno treba prilagoditi poslu koji obavljate i prvenstveno građi tijela. Pokazivanje tijela i nogu više nije nikakav tabu, ali granice dobrog ukusa se moraju poštivati. Stoga se poigrajte dužinama i modelima koji su evoluirali kroz povijest.
U galeriji detaljnije pogledajte fotografije...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.