''Ne gazimo po leševima da bismo bile uspješne''

"U Hrvatskoj je 36.953 poslovnih subjekata u kojima žene imaju vlasničku ili upravljačku funkciju. U tim poduzećima je više od 350 tisuća zaposlenih, odnosno 41 posto zaposlenih u realnom sektoru. Istovremeno, te tvrtke ostvaruju 47,8 posto ukupnih prihoda. Dakle, podaci pokazuju da su poduzeća gdje su žene dominantne produktivnija i stvaraju više dodane vrijednosti", kazao je Nikola Nikšić, direktor sektora analitike i strateškog razvoja u tvrtki Bisnode, na okruglom stolu "Žene poduzetnice" kojeg je u četvrtak organizirao Poslovni dnevnik.

Prema podacima koje je iznio Nikšić, među poduzećima kojima upravljaju žene manje je gubitaša, manje ih je u blokadi, a dobit im je sedam posto veća nego u poduzećima kojima upravljaju muškarci. Postavilo se stoga pitanje: ako su žene uspješnije, zašto ih je u poduzetništvu tako malo? Ako je suditi po rečenom na okruglom stolu, najveći problem su predrasude da žene nisu dovoljno ambiciozne ili da će se u nekom trenutku morati podrediti obitelji, što ih sputava da budu uspješne poduzetnice ili direktorice.

Andreja Turčin, direktorica u Sektoru financijskih institucija i specijalnog financiranja PBZ-a, istaknula je kako je studija o ženama inovatoricama i poduzetnicama EU identificirala tri glavne skupine prepreka koji koče razvoj ženskog poduzetništva. Prije svega, to su kontekstualne prepreke koje podrazumijevaju stereotipe o ženama u znanosti, inovacijama ipoduzetništvu; tradicionalni pogledi na ulogu žena u društvu, nedostatak podrške u organizaciji njihovog obiteljskog života te političko regulatorni okvir. Osim toga, tu su i ekonomske prepreke, odnosno otežan pristup financiranju, kao ključna prepreka jer se žene percipiraju financijski manje vjerodostojne od muškaraca. Ipak, Turčin je istaknula da ni PBZ, ni ostale hrvatske komercijalne banke ne rade razlike između žena i muškaraca prilikom ocjenjivanja kreditne sposobnosti i boniteta za dobivanje kredita ili definiranja kamate. Ipak, uočili su problem te se odlučili angažirati u pomoći ženama poduzetnicama.

"PBZ se uključila u sve programe HBOR-a kojima se za žene poduzetnice osiguravaju najjeftiniji izvori financiranja. Surađujemo s EBRD-om na njegovom programu poticanja ženskog poduzetništva, ali i svim drugom razvojnim bankama od kojih smo u mogućnosti pribaviti povoljnije izvore financiranja za naše klijente", kaže Turčin.

No, tu su i one, takozvane "soft" prepreke, poput nedostatka pristupa mrežama poduzetnika, nedostatka savjeta i mentorstva, nedostatka poslovnih znanja i poduzetničkih vještina te nedostatak samopouzdanja kod žena. Ipak, kada se sve zbroj i oduzme, žene koje su sudjelovale na okruglom stolu složile su se kako žene poduzetnice muče isti problemi kao i njihove muške kolege, a to je kako uspješno poslovati i kako se opirati krizi. No kada postanu upravo to – uspješne, žene se se suočavaju s još jednom predrasudom – da su uspješne zato što su hladne i bešćutne.

"Brine me što se žene na visokim pozicijama tretiraju kao čelične žene koje su gazile po leševima da bi došle do te pozicije. Neke su se upecale na to i igraju tu ulogu. Ja se ne slažem s tim. Jednako imam osjećaje kao i svaka druga žena, ne bojim ih se pokazati, ne bojim se reći da nešto ne znam, a ako sam bolesna - neću doći na posao. Tu žene trebaju pokazati solidarnost", poručila je Ariana Vela, vlasnica tvrtke EU projekti.

Da se u Hrvatskoj može biti uspješna poduzetnica i poslovna žena svojim primjerom pokazale su još i Maja Jelisić Cooper, direktorica i suosnivačica Klasik TV-a, Danijela Čavlović, vlasnica bed&breakfast studija Kairos, Kristina Ercegović, direktorica tvrtke Zaokret, Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnologije HGK, Ivana Matić, osnivačica Women in Adria, Gordana Puhelek, direktorica centra Mikronis te Tatjana Vujović, pomoćnica člana Uprave Zagrebačkog holdinga.