- Dolazak Jonathana Andersona u Dior i Matthieua Blazyja u Chanel otvara pitanje kontinuiteta i diskontinuiteta s mitovima na kojima su te kuće izgrađene
- Dior, povijesno vezan uz ideju ženstvenosti kao arhitektonske konstrukcije, i Chanel, čija je revolucija počivala na oslobađanju tijela i svakodnevnici kao luksuzu, danas djeluju u kontekstu u kojem su njihovi izvorni manifesti istodobno kanonizirani i iscrpljeni
- Novi kreativni direktori ne nasljeđuju prazno platno, već gusto slojevitu arhivu očekivanja, referenci i institucionalnih pritisaka. Predstavili su vizualno nježne, ali moćne kolekcije koje pobuđuju optimizam
Pariški tjedan visoke mode ove sezone nije tek još jedan ritual luksuza, već jasan signal dubinskih promjena u samoj srži couture sustava. Dior i Chanel – dvije kuće koje utjelovljuju povijest, mit i institucionalnu moć visoke mode – predstavile su prve couture kolekcije svojih novih kreativnih direktora, Jonathana Andersona i Matthieua Blazyja. I dok je Anderson obradio vrt i floralne elemente, Blazy je pročistio dizajn do te mjere da očito naglašava, vrijeme je za novi početak.
Foto: dior.com
Anderson je svoju prvu kolekciju Visoke mode za Dior prvo pokazao – Johnu Gallianu, kojeg cijeni još od vremena studija na londonskom St. Martensu. Galliano je sjedio i u prvom redu, prvi puta nakon odlaska iz kuće 2011. Njemu, kao i samom Dioru, Anderson je posvetio idejnu razradu kolekcije, a sve skupa uokvireno je u prirodu, još jedan bitan element, ponajprije latice i cvijeće.
Foto: Dior.com
Otvaranje kolekcije obilježile su voluminozne plisirane haljine koje su istodobno referirale na njegov prvi Dior ready-to-wear look i na senzualne keramičke forme Magdalene Odundo, s kojom je Anderson ostvario i izravnu suradnju. Njezina će keramika biti izložena uz odabrane modele iz kolekcije i povijesne Diorove arhive, čime couture postaje dijalog između mode, umjetnosti i povijesti kuće.
Moda
Foto: dior.com
Za Andersona, couture nije tek demonstracija zanatske virtuoznosti, nego laboratorij ideja i emocionalna investicija. Njegove siluete, premda tehnički kompleksne – kaputi pješčanog sata, drapirane haljine prekrivene tisućama tekstilnih latica – djeluju lakše i slobodnije nego njegovi dosadašnji radovi.
Kolekcija funkcionira poput kabineta kurioziteta, inspiriranog prirodom kao stvarnim, ali i artificijelnim konstruktom: prozirni topovi spiralne preciznosti, teksture nalik makro snimkama leptirovih krila te zvonolike haljine koje reinterpretiraju Diorovu opsesiju đurđicom.
Foto: dior.com
Iako su se u kolekciji mogle osjetiti suptilne reference na prethodnike – Simonsovu oštru krojačku disciplinu ili Gallianovu belle époque senzualnost – Andersonova vizija ne djeluje poput kopije. Njegov pristup jasno priznaje da je Dior kuća s višeslojnim nasljeđem, ali i da moda funkcionira kao neprestani ciklus reinterpretacije, a ne kao svetinja.
Foto: dior.com
Ako je Andersonov Dior spektakularna ekspanzija couture pojma, Blazyjev Chanel započinje suprotnim gestom – oduzimanjem. Za svoju prvu haute couture kolekciju, Blazy se suočio s paradoksom kuće čiji su kodovi među najprepoznatljivijima u povijesti mode. Umjesto da ih naglasi, odlučio ih je svjesno suspendirati.
Foto: chanel.com
Njegov prvi izlaz – gotovo eterična, nude verzija klasičnog Chanel kostima od šifona – djelovao je poput duha originala. Blazyjevo pitanje bilo je radikalno jednostavno: može li se doći do esencije Chanela bez tvida, kamelija i draguljastih gumba? Time se jasno distancirao od pristupa svoje prethodnice Virginie Viard, čiji su rad često definirali upravo ti vizualni signali. Uostalom, naveliko ih je naglašavao i sam Lagerfeld, no bilo je to neko drugo vrijeme.
Moda
Blazy svoj rad vidi kao razgovor s Gabrielle Chanel, podsjećajući da je u vrijeme nastanka couture ateljea moda bila namijenjena svakodnevnom životu žena, a ne isključivo ceremonijalnim prilikama.
Foto: Chanel.com
Upravo zato zanimalo ga je može li couture danas biti jednostavan poput crne suknje ili hlača, bez gubitka dubine i značenja. Proces dizajna obilježilo je kontinuirano „skidanje slojeva“ – uklanjanje svega što je djelovalo suvišno ili preteško, čak i kada je riječ o tehnički impresivnim večernjim haljinama.
Foto: chanel.com
Ipak, Blazy nije zanemario zanatski potencijal kuće. Suradnja s ateljeima poput Lesagea, Lemariéa i Lognona rezultirala je teksturama inspiriranim ptičjim perjem, rafijom i reinterpretacijama tvida kroz vez i tkanje. Umjesto skica, Blazy preferira rad izravno s materijalima, dopuštajući procesu da ostane otvoren, promjenjiv i živ – kvaliteta koju smatra ključnom za suvremenu couture praksu.
chanel.com
Njegov dolazak u Chanel prati i dubinska reorganizacija dizajnerskog studija, s ciljem stvaranja održivijeg radnog okruženja i jasnijeg fokusa na couture, ready-to-wear i Métiers d’Art kolekcije. U trenutku kada Chanel bilježi rekordnu potražnju za coutureom i planira širenje radionica i obrazovnih programa, Blazyjeva vizija suzdržane, ali konceptualno snažne visoke mode djeluje kao strateški, a ne samo estetski zaokret.
Debiji Jonathana Andersona i Matthieua Blazyja jasno pokazuju da visoka moda danas više ne može postojati samo kao demonstracija luksuza. Kod Diora, couture se širi u javni kulturni prostor, dok se kod Chanela vraća introspektivnoj ideji odijevanja. Različiti pristupi, ali ista ambicija: redefinirati couture kao relevantnu, živu formu koja ne robuje vlastitim mitovima, već ih svjesno preispituje.
Moda
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.