''Lee se danas vratio kući'', riječi su kojima je Martin Roth, direktor londonskog muzeja Victoria&Albert, pozdravio okupljene na otvaranju retrospektive Alexandera McQueena. Iako je ova izložba prije svega oda nevjerojatnom talentu preminulog dizajnera, ''Savage Beauty'' neće privući samo ljubitelje mode – ona je doista spektakularan dokaz da je McQueenov genij prerastao modni svijet.
Londonsko izdanje obogaćena je verzija izložbe otvorene 2011. u newyorškome muzeju Metropolitan – 66 dosad neviđenih komada dodano je impresivnom popisu artikala. Alexander McQueen, sin londonskog taksista i 'roza ovca u obitelji'', imao je radikalnu viziju dizajna koja je tijekom 20 plodnih godina njegova stvaralaštva promijenila način na koji gledamo modu.
Claire Wilcox, kustosica muzeja V&A, sažela je McQueenovu hrabrost: ''Provocirao nas je 'bumster' hlačama koje su otkrivale stražnjicu, oduzimao dah haljinama napravljenim od pravih školjaka i ručno oslikanog stakla te šokirao revijama koje su bile vrijedne pozicije na kazališnim daskama i povrh svega pune čistih emocija''.
Lee, rođen u istočnom Londonu, odustao je od škole sa 16 godina te otišao raditi na Saville Row, ulicu poznatu po najboljim krojačkim salonima. Surađujući s vrhunskim tvorcima odijela, ali i vojnih uniformi, postao je vješt u onom što ga je godinama poslije izdvajalo od konkurencije – besprijekornim krojevima.
Njegova posebnost bila je vidljiva i u najsitnijim stvarima – osim maštovitih revija koje su bile poput predstava, namijenjene prikazivanju odjeće, ali često i prenošenju aktualnih poruka, nikad nije birao liniju manjeg otpora. Čak je i kreacije počeo šivati s najčudnijeg mjesta – boka.
''Lako je napraviti odjeću koja izgleda dobro kad je gledate sprijeda ili straga. Ali bok, sve te čudne linije koje iskoče na ženskom tijelu, njih treba znati odjenuti'', komentirao je dizajner.
Osim vrhunskih krojeva, Lee je u svaku kreaciju unio dio sebe. Kolekcija kojom je diplomirao na St. Martinsu 1992. nosi ime ''Jack The Ripper Stalks His Victims'' (Jack Trbosjek uhodi svoje žrtve), a u odjeću, uz šavove, utkana je prava kosa. Nikad se nije bojao pomodarstva, dapače, njegove kreacije upijale su kulturne fenomene – gotička kultura, flamanska umjetnost, ratna fotografija, Harry Potter, sve je bilo vrelo inspiracije – i predstavljale originalne vizije. Lee je bio neustrašiv u svojoj mašti – kolekciju ''Elect Dissect'' za Givenchy 1997. osmislio je oko imaginarnog lika kirurga koji secira žene i sastavlja ih koristeći ptičje dijelove – lubanje, perje i kandže.
Iako je bio iznimno emotivan te crte romantizma prate cijelu izložbu,većina McQueenovih kreacija snažna je i divlja poput haljina inspiriranih odjećom etničkih plemena koje se u V&A skrivaju u katakombi punoj kostiju i lubanja (kolekcija ''Eshu, 2000., i ''It's A Jungle Out There'', 1999.). Kosa, koža i kosturi životinja materijali su koje je Lee spremno koristio. Idući korak njegove kreativnosti nešto je nježniji – zvuk Händelove ''Sarabande'' vodi u prostoriju u kojoj slavi škotsko naslijeđe i britansku kolonijalnu prošlost – prepoznatljivi tartan okosnica je ovog perioda (''Highland Rape'', 1995. i ''The Girl Who Lived in The Tree'', 2008.). No srce izložbe nalazi se u Cabinet of Curiosities, prostoriji u kojoj se više od stotinu haljina i dodataka vrti i sjaji cijelom visinom zidova, obogaćeno s 27 ekrana koji prikazuju njegove najpoznatije revije. U ovom kabinetu radoznalosti sva četiri zida pokrivena su kreacijama inspiriranim sadomazohizmom, paranormalnim i divljim.
Nevjerojatni šeširi koje je Philip Treacy radio u suradnji s McQueenom, okruženi leptirima, minijaturnim kineskim gradovima, perjem (koje je Lee često koristio) i nakit njegova suradnika Shauna Leanea koji je od kirurškog čelika izrađivao krune, trnje i rogove doprinose McQueenovoj moći talenta i hrabrosti. Izađete li iz ove čarobne sobe nedirnuti, sljedeća prostorija sigurno će vas pokolebati – u malenom prostoru osvijetljena je tek staklena skulptura u čijem se središtu pojavljuje hologram Kate Moss, isti onaj kojim je završila izložba ''Widows of Culloden'' 2006. Vilinska haljina od svile i organze, u kojoj je Kate poput duha lebdjela iznad okupljenih na reviji danas, pet godina nakon McQueenove smrti, još više prožima osjećajem tuge i tragedije.
Bile su potrebne četiri godine kako bi izložba prešla ocean i omogućila Londonu da opet primi u svoje naručje prerano preminulog genija. I London nije razočarao.
U galeriji detaljnije pogledaj fotografije...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.