Miss7 Blog 21. kolovoza 2020.

Financijski neovisna: ako imaš svoj novac nitko te neće moć' zaje****ti

Privatna arhiva.

A sad jedna malo "teža" tema - financijsko zlostavljanje.

Znate ono što su nam pretkinje govorile – uvijek moraš imati svoje novce. Priča iza toga je bila – onda se nećeš dati zaje… . Ili u praksi, dat ćeš se manje i kraće. Valjda.

Ovako pišem jer sam se nagledala slučajeva u bližoj i daljoj okolini gdje žena čak i više zarađuje od partnera i unatoč tome trpi razne oblike zlostavljanja pa i financijsko. Na prvu nam možda to nikad nije jasno zašto, no duboki su tu korijeni. Analize ostavimo stručnim terapeutima. No ovo je svakako jedna od tema o kojoj valja progovoriti.

Mnoge će se u ovom prepoznati i bit će ih možda i sram i osjetit će krivnju što se to i njima događa(lo). Nema razloga za to, niste same. I ovo se radi sustavno, da se u ženama gradi osjećaj manje vrijednosti. Tako da niste ništa krive. Ali kad sve osvjestimo, onda smo odgovorne prema sebi i generacijama nakon nas.

Žene se odgaja da su one te koje trebaju šutjeti i trpjeti. (Ako mislite da to više nije baš tako, što su vama roditelji rekli, a što ste vi rekli svojoj kćerki kad ju je prvi puta u osnovnoj školi neki dječak pogrdno nazvao, ukrao joj torbu, ismijao njezine grudi, noge… zadirkivao na bilo koji načiin? Meni su rekli: ma on se tako ružno ponaša prema tebi jer mu se zapravo sviđaš. Ma nemoj, wtf?!)

Dakle žene se odgaja da moraju šutjeti, trpjeti pa i raditi do bolesti, a ako ne do bolesti i iznemoglosti, onda barem do sagorijevanja. Jer žene su te čija vrijednost u očima društva raste u (besplatnom) radu i žrvovanju za druge i posljedično ponekad stoga i zanemarivanju sebe. Realno, cijeli kapitalizam i moderno društvo počiva na besplatnom radu žena (mislim na onom mjesečno nekoliko tisuća eura vrijednom radu po kući).   

Dakle, prema istraživanju I. Miškulin i suradnika, većina žena srednjih godina u Hrvatskoj osjetila je financijsko zlostavljanje na svojoj koži, a odnosi se na ekonomsku kontrolu, ali i novčanu eksploataciju. Amerikanci kažu da je financijsko zlostavljanje iskusila svaka četvrta žena. Istraživanje mog portala Žene i novac pokazalo je slične brojke – barem trećina žena svjesna je da je to iskusila.

Sve upućuje na to da se financijsko zlostavljanje događa jednako često kao i drugi oblici zlostavljanja u obitelji.

Financijsko nasilje, odnosno financijska ovisnost, pripada u skupinu tzv. GBV-gender based violence/nasilje s obzirom na spol. Istraživanje Economic violence to women and girls (O.I. Fawole) dijeli ovu vrstu nasilja u dvije kategorije. Odnosi se na stanje kada muškarac u potpunosti kontrolira financije. Uključuje s jedne strane odlučivanje o tome na što se troši novac, dok s druge strane znači restrikciju prilaganja novca u zajednički fond za hranu, kućne potrepštine, radove, kredite i sl. Definicija je široka, no odnosi se i na pravnu diskriminaciju kod odlučivanja nasljedstva, vlasničkih prava i drugog.

Cilj muškarca u takvom odnosu je steći moć i kontrolu u tom odnosu, a to radi upravo tako što partnerici zabranjuje rad (znate ono - šta ćeš ti raditi, bolje nam je da si ti doma s djecom) pa i kupovinu, odlučuje što smije, a što ne smije platiti, (to je ono - šta će ti još jedne cipele, jel ti treba baš ta haljina) dok s druge strane ne želi dati (dodatni) novac za račune, namirnice i slično (već si me pitala, zar to toliko košta, ti ne znaš s novcima...)

Upravljanje novcem u braku usko se veže na druge razne probleme na koje žena nailazi tijekom svog života. To su manje plaće (11% manje od muškaraca) te neplaćeni rad (briga o kućanstvu i odgoj djece).

Novac utječe na sve u našem životu i zato je o njemu potrebno otvoreno razgovarati.

I prije su nas, ja se sjećam i prabake i bake, naše pretkinje poticale na (visoko) obrazovanje i zapošljavanje kako bi jednog dana imale svoj novac i kako ne bi ovisile ni o kome, odnosno kako bi nekom mogle biti svojim izborom ravnopravne partnerice, a ne sluškinje.

Što god odlučimo, važno je da je to NAŠ SVJESNI IZBOR. I da ne osuđujemo druge ako biraju drugačije, jer svatko od nas ima svoje lekcije i drugačije mu je život podijelio karte.
No uvijek možemo stvari nazvati svojim imenom, zar ne?

*Stavovi i mišljenja u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne odražavaju stavove i mišljenja redakcije i uredništva

Komentari 0