Life&style 16. svibnja 2022.

Znanstvenik otkriva: Evo zašto ti najbolje ideje padaju na pamet pod tušem

Shutterstock.
  • Naš mozak je genijalan, ali ponekad nas zbunjuje u svakodnevnom životu
  • Zašto nam često dolaze na pamet najsjajnije ideje u trenucima kada ih ne očekujemo, primjerice, pod tušem 
  • Razlog tog fenomena objašnjava neurobiolog, profesor dr. Martin Korte

Život ponekad postavlja visoke zahtjeve pred našu kreativnost. To može biti i svađa s frendicom, za rješavanje koje bismo najradije angažirali kompetentan tim iskusnih diplomata, terapeuta za parove i čitača misli. Logistički izazov u našem rasporedu, koji bismo mogli svladati s čarobnim napitkom, a ne da se pojavljuje kao nepobjedivi protivnik. Roman koji je godinama na našoj listi obavezne lektire, ali još ga nismo počeli čitati. Ili profesionalni projekt koji bi nam mogao ponuditi dugo očekivanu priliku da konačno napravimo nešto drugačije i uzbudljivije od uobičajenog dnevne mješavine svaštarenja. 

Osobine nadprosječno inteligentnih osoba Možda vas zanima... Nadprosječno inteligentni ljudi imaju ovih 8 sposobnosti, lako možeš provjeriti jesi li jedna od njih Rubrika Life&style Life&style

U takvim situacijama dobre, kreativne ideje puno vrijede i bilo bi lijepo da nam dođu s pritiskom na gumb u odlučujućem trenutku. Ali, većinu vremena to ne ide. Naprotiv, često se čini da nam ništa pametno ne pada na pamet kad naporno razmišljamo i pokušavamo pronaći rješenje. Ali, ako se tada oslobodimo problema i učinimo nešto sasvim drugo, na primjer, prošećemo, nešto skuhamo, upoznamo druge ljude, odrijemamo ili se istuširamo, iznenada nam iz vedra neba bljesne inspiracija. I vjerojatno nam ništa nije pri ruci za bilježenje iste. O čemu to razmišlja naš mozak? Zašto izbacuje najsjajnije ideje kada ih najmanje očekujemo, a ne kada ih poželimo? To objašnjava neurobiolog profesor dr. Martin Korte.

 | Autor: Unsplash/Trac Vu Unsplash/Trac Vu

Dva različita načina rada našeg mozga

Prema znanstveniku koji se bavi istraživanjem mozga, opisani fenomen uključuje dvije različite mreže u kojima naš mozak može raditi: mrežu pažnje ili koncentracije s jedne strane te mrežu sanjarenja s druge strane. „Kada je naša mreža pažnje aktivna, naš prednji režanj je osobito aktivan“, kaže Martin Korte. Poput džepne svjetiljke svijetli u naš mozak i traži relevantne informacije koje možemo koristiti za rješavanje problema. Prednji režanj fokusira se na velike, dobro razvijene i često korištene puteve podataka u našem mozgu, budući da je tu vjerojatnost pronalaska odgovora najveća – u krajnjoj liniji, zato su tako dobro izgrađeni. Ali, upravo u tome leži kvaka: naime, najizglednija rješenja nisu uvijek ona najgenijalnija ili najkreativnija.

Možda vas zanima... Muškarci misle da su pametniji nego što jesu, a žene se podcjenjuju. Znaš li zašto je to tako? Rubrika Life&style Life&style

„U principu, najkreativnija rješenja su ona najnevjerojatnija koja usprkos svemu funkcioniraju“, kaže znanstvenik. „Kada govorimo o kreativnosti i kreativnim idejama, obično mislimo na pronalaženje originalnih pristupa i rješenja problema. Pri tome se ne radi o ispravnom ili pogrešnom, nego o mašti. Radi se o povezivanju elemenata na neke nove, možda iznenađujuće načine i o pronalaženju rješenja o kojima prije nismo razmišljali.“ Zauzvrat, naše su šanse za uspjeh općenito veće ako naš mozak pokrene mrežu sanjarenja – što jako voli raditi dok se, primjerice, tuširamo.

U tom stanju, koje se naziva i osnovnim stanjem ili pozadinskom aktivnošću mozga, naš prednji režanj je znatno manje aktivan nego kad je u modu pažnje. S druge strane, umjerena aktivnost može se uočiti u svim područjima mozga, a osobito u onim područjima koja nisu odgovorna za interakciju s vanjskim svijetom, nego reguliraju unutarnje stvari, na primjer, da možemo osjetiti svoje stanje i odgovoriti na njega. Dok se koncentriramo, takozvani gama valovi jure našim mozgom brzinom do 40 herca, a u načinu sanjarenja puno sporiji alfa valovi kreću se na samo osam do dvanaest herca. A ono što je možda najvažnija razlika u ovom kontekstu: „U ovom osnovnom stanju aktivnost u našem mozgu nije fokusirana, nego difuzna“, kaže Martin Korte. Kao rezultat toga, informacije se mogu umrežiti jedna s drugom u našoj pohrani podataka gotovo nasumično, tj. mogu nastati asocijacije koje nikada ne bismo spojili u koncentriranom stanju. I odjednom imamo početak za svoj roman ili najsjajniju mirovnu ponudu svih vremena za našu frendicu.

 | Autor: Priscilla Du Preez /Unsplash Priscilla Du Preez /Unsplash

Je li potpuno opuštanje tajni master plan?

Ali, prije nego što svaki dan satima stojimo pod tušem i tamo čekamo veliko prosvjetljenje, to se zapravo ne preporučuje. Naime, to bi nam vjerojatno donijelo više novih problema nego briljantnih ideja (npr. golemi računi za vodu, smežurana koža, a ako imamo dugu kosu i često začepljene cijevi). „Kako bismo došli do dobrih ideja, prvo moramo precizno identificirati problem, razvrstati koja su pitanja relevantna za rješenje i, na primjer, istražiti kako su drugi ljudi već riješili ovaj problem“, kaže dr. Martin Korte. U dobru ili u zlu, prvo se moramo prebaciti na naporni gama val, što znači da se moramo koncentrirati i koristiti svoje frontalne režnjeve.

Potreban nam je modus pažnje kako bismo čak i započeli potragu za idejama te kako bismo mogli prepoznati ideju u načinu sanjarenja. „Ako postoji veza u osnovnom stanju našeg mozga koja nam se čini rješenjem, doživljavamo trenutak eureke i naš mozak prelazi iz opuštenosti u koncentraciju“, kaže profesor. Kako bismo razvili kreativne ideje i nešto s njima učinili, neophodna je smislena interakcija dviju mreža našeg mozga, uravnotežena izmjena faza opuštanja i pažnje.

Možda vas zanima... Ljudi opsjednuti životom slavnih loše prolaze na testovima inteligencije. Zašto? Rubrika Life&style Life&style

I postoji još jedna stvar koju treba uzeti u obzir prije nego što sanjarenje učinimo svojim stalnim izborom: kako bi naš opušteni mozak povezao informacije na originalan, kreativan način, mora imati određenu bazu informacija iz koje će crpiti. Na primjer, Murakami je morao pročitati Platona, studirati slikarstvo i klasičnu glazbu te imati znanje povijesti, između ostaloga, prije nego što je mogao napisati „Atentat na Commendatorea“. Ili, da se poslužimo drugom metaforom: ni najgenijalniji kuhar ne može nam poslužiti zvjezdani meni ako je hladnjak potpuno prazan. „Kako bismo bili kreativni u nekom području, potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta, a jedan od njih jest da imamo određenu stručnost u tom području“, kaže Martin Korte. To se pak događa u najrjeđim slučajevima u načinu kontinuiranog sanjarenja.

 | Autor: Unsplash/Eli DeFaria Unsplash/Eli DeFaria

Dakle, ako želimo razvijati kreativne ideje, idealno bi bilo da smo voljni i sposobni koncentrirati se i uložiti napor, kao i da se s vremena na vrijeme prepustimo i opustimo. Osim toga, što je veća naša stručnost u nekom području, veća je vjerojatnost da ćemo doživjeti bljesak inspiracije. Ako su ovi zahtjevi ispunjeni, možda ne bi bila loša ideja nabaviti neklizajuću podlogu za tuširanje. Uostalom, sigurno ne želimo pasti u ključnom trenutku eureke.

Komentari 0