- Priča o Vespi počinje nakon Drugog svjetskog rata, kada je talijanska industrijska obitelj Piaggio tražila novo rješenje za masovni prijevoz
- Od 1950-ih nadalje, skuter postaje simbol nove urbane slobode – posebno među mladima, umjetnicima i filmskim zvijezdama
- Bila je i zvijezda filma, Audrey Hepburn i Gregory Peck ostavili su pečat vozeći se na motoru, u Prazniku u Rimu davne 1953. godine
Vespa je oblikovala urbani život, estetiku gradova i pojam slobode kretanja, najprije u Italiji, a zatim i diljem svijeta. Povodom ove velike obljetnice, izdavačka kuća Assouline posvetila joj je raskošnu monografiju koja kroz fotografije, arhivske materijale i tekstove donosi pregled kulturnog utjecaja ovog kultnog dvokotača. Knjiga ne dokumentira samo povijest Vespinog dizajna, već i način na koji je postala globalni simbol stila, mladosti i urbane elegancije.
Foto: eu.assouline.com
Skuter koji je promijenio poslijeratnu Europu
Priča o Vespi počinje nakon Drugog svjetskog rata, kada je talijanska industrijska obitelj Piaggio tražila novo rješenje za masovni prijevoz. Tvrtka Piaggio, koja je prije rata proizvodila vlakove, brodove i zrakoplove, morala je nakon razaranja svoje tvornice pronaći potpuno novu industrijsku smjernicu.
Rezultat tog zaokreta bio je model MP6 – prvi prototip Vespе. Njegov dizajn potpisuje zrakoplovni inženjer Corradino D’Ascanio, koji je skuter oblikovao inspiriran aeronautikom: zatvorena karoserija, jednostavno upravljanje i kompaktna struktura bili su revolucionarni za to vrijeme.
Life&style
Foto: Profimedia
Ime Vespa, što na talijanskom znači „osa”, navodno je nastalo kada je Enrico Piaggio, osnivač nove ere tvrtke, čuo zvuk motora prvog prototipa i primijetio da podsjeća na zujanje insekta.
Life&style
Dizajn koji je postao kultura
Tijekom desetljeća Vespa je evoluirala kroz brojne verzije i modele, ali je zadržala prepoznatljivu siluetu koja je postala sinonim za talijanski dizajn. Od 1950-ih nadalje, skuter postaje simbol nove urbane slobode – posebno među mladima, umjetnicima i filmskim zvijezdama.
Foto: Profimedia
U monografiji Assouline posebno se naglašava kako je Vespa vrlo brzo izašla iz okvira funkcionalnog prijevoznog sredstva i postala dio pop-kulture. Njezina prisutnost u filmovima, modnim editorijalima i reklamama učvrstila je njezin status dizajnerske ikone.
Foto: Vespa
Assouline monografija kao luksuzni hommage
Nova knjiga izdavačke kuće Assouline tipičan je primjer njihovih raskošno dizajniranih monografija, koje spajaju umjetničku fotografiju i kulturnu povijest. Autor Michael Köckritz kroz arhivske snimke i vizualne materijale prikazuje Vespu kao globalni fenomen koji nadilazi industrijski dizajn.
Moda
Foto: eu.assouline.com
Uz knjigu, u limitiranom izdanju predstavljeni su i posebni kolekcionarski dodaci – uključujući kacige i skuter izvedbe u prepoznatljivoj Assouline crvenoj boji, ukrašene motivima iz njihove Travel Series kolekcije.
eu.assouline.com
Ikona koja ne gubi relevantnost
Od poslijeratne Europe do suvremenih metropola, Vespa je ostala konstantan simbol elegancije i pokreta. Njezina jednostavnost, prepoznatljiv dizajn i kulturni kapital učinili su je jednim od najtrajnijih proizvoda industrijskog dizajna 20. i 21. stoljeća. Danas, osamdeset godina nakon svog nastanka, Vespa i dalje zauzima posebno mjesto između mode, dizajna i urbanog života – kao predmet koji nije samo sredstvo kretanja, već i stil života.
Foto: Vespa
Vespa na filmu: rađanje urbane romantike
Jedan od ključnih trenutaka u kulturnoj transformaciji Vespe iz funkcionalnog skutera u globalnu ikonu dogodio se u filmu 'Praznik u Rimu' (1953.). U toj romantičnoj priči, Audrey Hepburn i Gregory Peck voze se Rimom na Vespi, jure kroz gradske trgove, uske ulice i trgove te pretvaraju svakodnevni urbani prostor u scenu slobode i spontanosti. I 'Emily u Parizu' se vozila na Vespi, ali u Rimu te evocirala legendarne filmske trenutke.
Foto: Profimedia
Ta vožnja nije samo filmski trenutak, nego vizualna artikulacija nove ideje modernog života: lakoće kretanja, bijega od protokola i osjećaja osobne autonomije u gradu koji se tek oporavlja od poslijeratne stvarnosti.
Foto: Vespa
U kasnijim desetljećima, film 'La Dolce Vita' odnosno 'Slatki život' s Marcellom Mastroiannijem i Anitom Ekberg dodatno učvršćuje njezin status kulturnog simbola. U Fellinijevoj viziji Rima, Vespa se pojavljuje kao dio noćne urbane koreografije – u svijetu u kojem se glamur, dekadencija i melankolija isprepliću u fluidnom ritmu grada.
Kroz ova filmska pojavljivanja Vespa postaje više od prijevoznog sredstva: pretvara se u prepoznatljiv vizualni kod slobode, mladosti i urbanog moderniteta koji traje već desetljećima.
Foto: Profimedia
Foto: Profimedia
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.