- Volimo slušati savjete nutricionista i hraniti se po njihovim preporukama
- No, i nutricionisti griješe ili dobivaju nova saznanja
- Ovo je 10 posve krivih ideja o prehrani i zdravlju koje 2020. više ne vrijede
Mit: kalorija je uvijek kalorija
Istina je ponešto drugačija: kvaliteta onoga što jedemo često je povezana s time koliko jedemo i kako to utječe na naše zdravlje. Veliko istraživanje nutricionista američkog nacionalnog instituta za zdravlje definitivno je dokazalo da ima nešto suštinski nezdravo u tome kako se naša tijela 'nose' s industrijskom hranom koja se prodaje po trgovinama 'već spremna za jelo, samo je treba podgrijati u mikrovalnoj'.
Gotova hrana često je prepuna skrivenih, nezdravih masnoća, šećera i konzervansa i ne može se usporediti s domaćom hranom koja se kuha od svježih namirnica s tržnice koja najčešće sadrži gotovo 500 kalorija manje.
Mit: superhrana za zdravlje
Da, istina je da kakao sadrži korisne bioflavonoide koji naše stanice održavaju zdravima i borovice su dokazano pomogle štakorima s pamćenjem. No, ne postoje supernamirnice i superhrana. Kao što je objavila neprofitna europska organizacijja European Food Information Council : Nerealistično je očekivati da će uski odabiri 'supernamirnica' značajno poboljšati naše zdravlje. Osim toga, kad znanstvenici istražuju djelovanje nekog voća (najčešće na miševima, u laboratoriju u posve nerealistično velikim količinama), to je nemoguće povezati sa zdravstvenim efektima raznolike prehrane s ostalim nutrijentima koje uzimamo.
Mit: izbjegavaj masno jer je nezdravo - odnosno, masno je zdravo
Postoji više vrsta masnoća. No, masnoće, sve, u najmanjem mogućem volumenu sadrže najviše energije po gramu, više od ugljikohidrata ili proteina. Većina nutricionista složit će se da trebamo birati masnoće koje su tekuće na sobnoj temperaturi i sadrže nezasićene masne kiseline, poput maslinovog ulja ili ulja avokada, a zasićene masti trebamo uzimati u ograničenim količinama. Zasićene masti nalaze se u maslacu, mliječnim proizvodima, kokosovom ulju i masnoćama iz mesa. Jako je važno znati o kojoj vrsti masnoća govorimo. Forsiranje nezasićenih masnoća doista ima neke zdravstvene prednosti.
U posljednje vrijeme veoma su popularne keto dijete ili dijete s malo ugljikohidrata i puno masnoća koje preporučuju da većinu energije konzumiramo iz masnoća iako znanstvenici upozoravaju da takva prehrana ipak nije za sve.
Mit: hranjivi sastojci iz dodataka prehrani, a ne iz hrane jednako su zdravi kao uravnotežena, raznolika prehrana
Istina je jasna: nema prečice u zdravoj prehrani. Nutrijenti su najbolji kad ih crpimo direktno iz namirnica koje jedemo, a ne pretvoreni u praškove i kapsule. Još je jedna prednost prehrane cjelovitim namirnicama poput voća, povrća i zdravih žitarica. Uz njih je povezano jako puno hranjivih sastojaka koji možda nisu ključni poput stotina vrsta karotenoida, flavonoida, minerala i antioksidansa kojih nema u suplementima. Svi oni koji žive u prehrambenim 'Plavim zonama', mjestima gdje stogodišnjaci žive sretno i bez bolesti, znaju to već stoljećima. Oni se hrane s puno grahorica, cjelovitih žitarica i svježim povrćem.
Mit: isti prehrambeni savjeti primjenjivi su na sve, bez obzira na dob
Čak niti identični blizanci ne reagiraju na posve isti način na masnoće i šećere, što znači da prehrana idealna za jednu osobu ne znači da će zdravstveno koristiti nekoj drugoj. I nije svaka prehrana prilagođena za svaku dob. Intolerancija na laktozu, recimo, postaje s vremenom jača jer kako ljudi stare enzimi se u crijevima mijenjaju. Svi se znanstvenici još uvijek slažu da je prehrana temeljena na vlaknastim biljkama (povrće i cjelovite žitarice te orašasti plodovi) uz nešto fermentiranih namirnica poput kefira i kiselog kupusa potiče zdravi mikrobiom. U Sjedinjenim državama, pokazalo je nedavno istraživanje, ljudi u crijevima nemaju dovoljno različitih mikroba, a to bi moglo značajno utjecati na njihovo zdravlje. Što je više različitih mikroba, to je naš metabolizam bolji.
Mit: naš organizam ne može sam provesti detoksikaciju
Ne dajte se uvući u kult obožavanja najnovijeg 'čišćenja', od detoksikacije sokovima do gline i slično. Naša tijela odlično sama obavljaju detoks. Svi mi imamo jetru i bubrege koji za nas obavljaju detoks bez neke posebne dijete. Dijete mogu samo doprinijeti neuravnoteženoj prehrani i nedostatku hranjivih sastojaka. Medicinski ugljen stara je tehnika (vrlo efikasna) za čišćenje tijela od toksina, no on je lišen svake hranjive vrijednosti, dakle vitamina, a uz to može smanjiti djelovanje lijekova koje uzimamo. Ako pojedete jednom sladoled s aktivnim ugljenom (to je sad novi ludi trend u SAD-u), to je u redu, ali ako s dozama pretjerujete, vjerojatno ćete si izazvati neke probleme sa zdravljem, smatra ginekologinja Alyssa Dweck.
Mit: potrebno je jesti tri razumna obroka dnevno za zdravlje
Takozvana intermittent dijeta, odnosno post od 16 sati dnevno sve je popularniji način da si ograničimo 'vremenski prozor' za jelo. S takvim postom preskačemo ili večeru ili doručak. Postoje istraživanja koja su dokazala da je povremeni post jako koristan za organizam, pogotovo crijeva. Može naše stanice sačuvati zdravima i spriječiti upale. Jedna studija koja se nedavno pojavila otkrila je da oni koji ograniče jelo na 10 sati dnevno, a 14 sati ne jedu, mogu sami sebi pomoći da se riješe nakupina sala na trbuhu.
Mit: Treba neprestano nešto grickati
Istraživanja su pokazala da međuobroci nisu bolji za zdravlje od uobičajena tri obroka dnevno. Osim toga, hrana za kojom posežemo u međuobrocima, zapravo nisu zdravi. Najčešće se radi o industrijskim proizvodima od bijelog brašna s dodatkom šećera i povezani su s debljanjem i rakom. Kad jedemo zdrav, uravnotežen obrok, prije se zasitimo. Tijelo osjeća da je nahranjeno, da je dobilo hranjive sastojke koji su mu potrebni i nema naglih napada želje za slatkim. Osim toga, dr. Miriam Merad, znanstvenica koja istražuje rak, preporučila je nedavno da 'razmislimo kad poželimo neki snek' jer je dnevni post (intermittent fasting) koristan za naš organizam na staničnom nivou. Ona smatra da bi nam dva zdrava obroka dnevno mogla biti korisna za zdravlje. No, ima nutricionista koji smatraju da je neka vrsta posta već ugrađena u naš dan samim tim što se ne hranimo dok spavamo.
Mit: Ne trebamo jesti biljke. Mesožderska prehrana je sasvim dovoljna
Pojavili su se brojni tekstovi o tome kako mesožderska prehrana može izliječiti dijabetes 2 i artritis i uz to pomoći onima kojima je nužno da omršave. No, istina je da su za nas vlakna iz biljaka korisna, dapače, ona nam mogu jako pomoći. Meso ima svoje mjesto u zdravoj prehrani, ali ne bi treblao biti osnova jer je posve bez vlakana. Nikad se dosada nije pojavilo niti jedno istraživanje koje bi dokazalo da je povrće nezdravo. Upravo obrnuto. Postoji mnoštvo dokaza da prehrana bogata povrćem smanjuje rizike srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, pretilosti i nekih vrsta raka. Nije bitno kako ga pripremaš, ljudi znaju već stoljećima po cijelom svijetu da je povrće osnova najzdravije prehrane.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.