Što su nosile sportašice nekad? Izložba 'Između korzeta i dresa' govori o odijevanju kakvo se nametalo ženama

• Izložba 'Između korzeta i dresa. Žene u sportu (1874. - 1939.)' Hrvatskog športskog muzeja u Muzeju grada Zagreba otvara se danas i trajat će do 28. rujna
• Nekad su se propitivale uopće potreba i svrha ženskog bavljenja sportskim aktivnostim, ali moralnost i primjereno odijevanje. Koje je, krajem 19. stoljeća na primjer, podrazumijevalo pokrivanje gotovo cijelog tijela
• Modu i odijevanje čine važan dio izložbe pri čemu se tematizira građanska moda koja je jedna od glavnih točaka za razumijevanje sportskog odijevanja žena krajem 19. i početkom 20. stoljeća

U Muzeju grada Zagreba danas se otvara izložba Hrvatskog športskog muzeja Između korzeta i dresa. Žene u sportu (1874. - 1939.). Ova izložba rezultat je istraživanja pojavnosti i kretanja žena u sportskim društvima i u sportu. Zamišljena kao serija koju čine tri izložbe, podijeljena je prema povijesnim razdobljima. Prva u nizu započinje 1874. godinom, važnom zbog brojnih reformi i zbog osnivanja Hrvatskog sokola, koji je imao velik značaj za razvoj ženskog sporta, a završava 1939. godinom. 

Hrvatski športski muzej Hazenašice I. hrvatskog građanskog športskog kluba u Zagrebu, 1925. (HSPOM)

Prisutnost žena u sportu svojevrstan je fenomen u kojem se očituju društvene, ekonomske, kulturne i političke prilike. Pri tome su žene, u kontekstu tjelovježbe, postale predmetom rasprave jer su se propitivali potreba i svrha njihove sportske aktivnosti, moralnost i primjereno odijevanje, koje je krajem 19. stoljeća podrazumijevalo pokrivanje gotovo cijelog tijela, što je pak bilo nepraktično za vježbanje.  

Hrvatski športski muzej Replika haljine za tenis, oko 1910. (MGZ)

Kroz šest cjelina, izložba prikazuje povijesni pregled u čijem je središtu žena, a koji je posvećen prikazu njihova društvenog položaja, statusa i aktivnosti. Druga cjelina tematizira početke vježbanja, zapreke s kojima su se djevojke susretale te sportske organizacije i discipline u kojima isprva sudjeluju, dok su u trećoj cjelini uz nekoliko odabranih sportova istaknuti problemi djevojaka i žena u području sporta.

Hrvatski športski muzej Sportska odjeća, Ženski list, lipanj 1931.

Četvrta cjelina obrađuje prisutnost žena u tiskovinama i naglašava različite obrasce kojima su predstavljene, a koji ovise o izvoru koji konzultiramo. Posljednje dvije cjeline odnose se na modu i odijevanje, pri čemu peto poglavlje tematizira građansku modu i čini jednu od glavnih točaka za razumijevanje sportskog odijevanja - što je tema posljednje dijela izložbe. 

Hrvatski športski muzej Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša (MGZ)

Naziv izložbe odabran je kako bi, osim razlike među odjevnim predmetima, naglasio društveni položaj žena –  koje su s jedne strane trebale birati, gotovo balansirati između društveno zadanih uloga i vlastitih želja. Stavljene u korzet, težile su dresu. Postavljene u društveno zadane okvire, stremile su slobodi. „Izlazak” iz korzeta i „prelazak” u dres bio je određen duljim razdobljem tako da prelazak nije činio tek jedan korak. 

Hrvatski športski muzej Reklama iz časopisa Svijet, 17.8.1929

Korzet pri tome ne predstavlja tek odjevni predmet za oblikovanje i sputavanje ženskog tijela, već je i simbol konzervativnih mišljenja koja su oblikovala svakodnevnicu žena. Nasuprot tomu dres nadilazi predmet „običnoga” i postaje sinonim za slobodu. 

Hrvatski športski muzej Steznik, 1880-1890. (MUO)

Sportska aktivnost žena figurativno čini poligon kao polazište s kojeg se propituju njihove slobode – sloboda samostalnog odlučivanja, sloboda (fizičkog) kretanja, sloboda odabira (sukladno preferenciji pojedinca, neovisno o društveno prihvatljivim odrednicama).  

Hrvatski športski muzej Reklama iz časopisa Svijet, 24.8.1929.

Naposljetku, istraživanjem je utvrđeno kako je problematika vezana uz ženski sport široka, odnosno kako postoji još velik broj tema i pitanja na koja tek treba odgovoriti, stoga je ova izložba jedan od prvih koraka za daljnja istraživanja i teme koje se odnose na pojavnost žena u sportu, pri čemu dostupna arhivska, knjižnična i muzejska građa omogućava slojevit pristup i obradu kompleksne teme prisutnosti žena u sportu. 

Muzej grada Zagreba, 5. lipnja - 28. rujna 2025. 

Otvorenje: četvrtak, 5. lipnja 2025., 19 sati 

Organizatori: Hrvatski športski muzej i Muzej grada Zagreba 

Autorica koncepcije: Petra Husain Pustaj, viša kustosica, Hrvatski športski muzej 

Autorice dionica izložbe: Maja Arčabić, muzejska savjetnica, MGZ; Mirjam Vida Blagojević, doktorandica na FFZG-u; Petra Husain Pustaj, viša kustosica, HŠM; doc. dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak