Life&style 20. svibnja 2021.

Ove zemlje ne kažnjavaju novčano žene zato što su žene - Hrvatska nije među njima

Menstrualno siromaštvo
Shutterstock. London, prosvjed protiv menstrualnog siromaštva
  • Ženama koje ne mogu birati hoće li imati menstruaciju ili ne proizvodi poput uložaka i tampona nasušnija su potreba, no često nemaju novca da ju zadovolje. Tim više što su porezi na ove proizvode mahom nepravedno visoki. Zbog toga se pitanje menstrualnog siromaštva sve više aktivira u javnom diskursu
  • Neke zemlje, s više sluha za društvene probleme i smisla za pravdu poduzele su i konkretne korake ukidajući nepoštene poreze na higijenske potrepštine ili čak, poput Škotske, osiguravajući ženama i djevojkama potpuno besplatne uloške i tampone 
  • No, u Hrvatskoj je menstruacija i dalje skup sport, a za 10 posto žena koje si ne mogu uopće priuštiti uloške i luksuz, ali Vlada je odbila prijedlog zakona o smanjenju PDV-a na te proizvode. I dalje imamo jedan od najviših poreza na svijetu na te proizvode
  • Nismo se poveli za svijetlim primjerom Njemačke, ali ni siromašnijih zemalja poput Kenije i Indije koje su smanjile porez na menstrualne potrepštine

U utorak 24. studenoga 2020. godine, Škotska je ispisala povijest. Toga je dana donesena JEDNOGLASNA odluka kojim će menstrualne higijenske potrepštine biti besplatno dostupne svim ženama. Prijedlog zakona o menstrualnim potrepštinama, koji je pokrenula glasnogovornica laburista Monica Lennon, omogućuje ženama besplatan pristup proizvodima poput tampona i higijenskih uložaka.

"Sanitarni menstrualni proizvodi nisu luksuz, već su doista potrebni. Nitko u Škotskoj ne bi trebao ostati prikraćen za te proizvode, a ovim zakonom šaljemo signale koliko parlament ozbiljno shvaća ravnopravnost spolova", izjavila je Lennon netom nakon što je donesena ova vrlo važna odluka. Škotska je tako postala prva zemlja u svijetu koja će ženama omogućiti besplatne uloške i tampone.

Menstrualno siromaštvo | Autor: Andrew Milligan/Press Association/PIXSELL Andrew Milligan/Press Association/PIXSELL Škotska, prosvjed protiv menstrualnog siromaštva

Početak borbe protiv menstrualnog siromaštva

Ova je odluka premetnula Škotsku u pionira borbe menstrualnog siromaštva -  nedostatka pristupa menstrualnim proizvodima zbog financijskih ograničenja. Djevojke i žene s niskim primanjima često si ne mogu priuštiti uloške ili tampone te su prisiljene  improvizirati krpama, toaletnim papirom ili starim novinama - čak i u prosperitetnoj zapadnoj Europi.

No, do nje ipak nije došlo preko noći. Naime, organizirana borba protiv menstrualnog siromaštva započela je 2018. godine kada su higijenske potrepštine postale dostupne u školama i na sveučilištima diljem zemlje. Prethodila su im detaljna istraživanja na ovu temu, a uskoro su ovaj primjer odlučile sijedjeti i susjedne Engleska i Wales.

Menstrualno siromaštvo | Autor: Shutterstock Shutterstock Italija, provjed protiv mentrualnog siromaštva

Smanjenje poreza - mali, ali značajan korak!

Naravno, ovo nije kraj bitke! Prema ovom prijedlogu zakona, škotska vlada mora osmisliti nacionalnu strategiju koja će omogućiti svakome tko treba higijenske uloške ili tampone da ih dobije besplatno. Škole, fakulteti i sveučilišta će tako morati osigurati dostupnost nekoliko vrsta proizvoda i to potpuno besplatno. Također, ove potrepštine moraju biti dostupne u svim javnim zgradama.

Jasno je kako nisu sve zemlje spremne na ovako velik iskorak. Naime, prema procjenama Škotska će za ovaj potez godišnje izdvajati oko 24 milijuna funti, a ove izdatke mnogi koriste kao glavni protuargument zašto se ne bi nastavilo s danjom primjenom "škotskog modela". Malim, ali značajnim korakom smatra se i smanjenje poreza na menstrualne potrepštine.

Menstrualno siromaštvo | Autor: shutterstock shutterstock Ilustrativna fotografija menstrualnih potrepština

Menstruacija nije luksuz

Njemačka je početkom 2020. smanjila porez na promet higijenskih uložaka i tampona s 19% na 7%. Više od 100.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom su zazivali navedenu promjenu. Njihov glavni argument, kojeg ovom prilikom svesrdno podržavamo, glasio je: "Menstruacija nije luksuz pa se proizvodi ne bi trebali oporezivati ​​višom stopom."

Njemačka nije jedina zemlja koja je smanjila porez na proizvode za menstrualnu higijenu. Kenija ih je još 2011. oslobodila poreza, a isti primjer slijedile su Kanda, Australija i Indija. S druge strane, Francuska, Španjolska, Poljska i Austrija također su snizile porez na promet sanitarnih proizvoda nakon što su bile izložene valu prosvjeda na ovu temu. 

Ovi svijetli primjeri nisu jedini, stvari se mijenjaju nabolje i drugdje iako je Hrvatska odbila krenuti tim stopama. U Švicarskoj je tako udruga Campax na Dan žena 2019. pokrenula peticiju za poštenije oporezivanje higijenskih potrepština za menstruaciju. Naime, tamo je PDV na stvari poput cvijeća, vode i pijeska za mačke samo 2,5% dok je na uloške i tampone 7,7%. Sakupljeno je 11.000 potpisa da se porez smanji, no odluka još nije donesena.

U međuvremenu, s druge strane oceana, pet je saveznih država u SAD-u s ovih proizvoda potpuno maknulo porez na promet, a devet država ih izuzelo od tzv. "poreza na tampone".  

 | Autor: Patrik Macek/PIXSELL Patrik Macek/PIXSELL Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH

(Ne)lijepa Naša

Nažalost, Hrvatska je odbila učiniti išta slično! Vlada Republike Hrvatske odbila je krajem ožujka prijedlog saborske zastupnice Anke Mrak Taritaš da se PDV na tampone i uloške smanji s 25 na pet posto. U mišljenju je samo kratko navedeno da "vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona".

I tako je zemlja u kojoj si čak deset posto stanovnica ne može priuštiti menstrualne potrepštine zadržala jedan od najviših poreza na svijetu (kada govorimo o proizvodima vezanima uz menstrualnu higijenu). 

Tako su za hrvatsku Vladu ulošci i tamponi luksuzni predmeti, dok se s druge strane silikonski implantati oporezuju s pet posto, što je ujedno i porezna stopa za esencijalna dobra kao što su kruh i mlijeko. Na ovu diskrepanciju su upozorili iz riječke udruge PaRiter, koja je provela detaljno istraživanje o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj.

Menstrualno siromaštvo | Autor: shutterstock shutterstock Ilustrativna fotografija menstrualnih potrepština

Istraživanje udruge PaRiter

Rezultati istraživanja ukazuju da zbog nižeg imovinskog statusa neke od ispitanica nisu uopće u mogućnosti koristiti menstrualne potrepštine tijekom menstruacije te koriste alternativne metode poput toalet papira i slično. Iz istih razloga neke od ispitanica ne mogu redovito mijenjati menstrualne potrepštine radi održavanja ispravne higijene ili kupuju menstrualne potrepštine niže kvalitete.

No, što bi sniženje poreza od kojeg naša Vlada toliko strahuje zapravo značilo u praksi? Menstrualne potrepštine proizvod su koji je nužan i nezaobilazan za osobe koje menstruiraju. Osim toga, snižavanjem stope poreza postiže se redistribucijski učinak s obzirom na to da osobe nižeg imovinskog statusa zbog visoke cijene nisu u mogućnosti tijekom menstruacije uopće koristiti menstrualne potrepštine (ili ih redovito mijenjati) neophodne za održavanje menstrualnog zdravlja.

Menstrualno siromaštvo | Autor: shutterstock shutterstock Ilustrativna fotografija kupovanja menstrualnih potrepština

Smanjenje poreza nije bauk!

Upravo kao što snižavanje stope PDV-a za dječje pelene ima i pronatalitetni utjecaj, tako bi i snižavanje stope PDV-a na menstrualne potrepštine svakako doprinijelo većoj rodnoj jednakosti, iako ne bi u potpunosti riješilo problem menstrualnog siromaštva.

Prema izračunima autorice spomenutog istraživanja, može se pretpostaviti da prosječna mjesečna potrošnja na menstrualne potrepštine osobe koja menstruira iznosi 50 kuna. Ako se pretpostavi da jedna osoba tijekom menstruacije prosječno menstruira 12 puta godišnje, godišnji trošak menstrualnih potrepština iznosi 600 kuna. Od navedenih 600 kuna PDV ukupno trenutačno čini 25% iliti 120 kuna. Snižavanje stope PDV-a na 5% rezultiralo bi godišnjom uštedom od 96 kuna po članu kućanstva koji menstruira, a u slučaju da se odabere stopa od 13% iznosilo bi okvirno 58 kuna. Za početak sasvim dovoljno.

 

Komentari 0