Petra Drožđan Kranjčec, Mario Kolarić poznatiji kao Sretan Bor, Ana Kovačić, Marija Koruga, Slaven Kosanović a.k.a. Lunar i Roman Pokos svoju viziju životinjskog svijeta pretvorili su u jedinstvena umjetnička djela.
Jedinstven spoj street-art umjetnosti, kreativnosti i biznisa sa zajedničkim humanitarnim nazivnikom zatekli smo u dvorištu tvrtke Genera u Kalinovici. ZooGenArt projekt okupio je šestero mladih umjetnika koji su se okušali u jedinstvenom umjetničkom projektu izrade skulptura i grafiti-murala. Donacijama stranih i domaćih sponzora nabavit će se terapijski psi i platiti njihovo školovanje.
Osim toga, Genera je u cilju promicanja umjetnosti mladim stvaraocima na korištenje dala i neke stare i napuštene zgrade proizvodnog pogona prenamijenjenih u atelijere u kojima će i dalje moći stvarati svoja umjetnička djela...
"Ideja se javila spontano, željeli smo dati vjetar u leđa mladim umjetnicima. Zaključili smo da bismo mogli uljepšati svoju lokaciju od 25 hektara i pretvoriti je u tvornički muzej, a istodobno prikupiti novac da se pomogne onima kojima je pomoć potrebna. Okupili smo umjetnike sa svih strana", kaže nam Marko Smetiško, predsjednik Uprave Genere i dodaje da je eksperimentalni pristup projekta važan zbog inovativnosti - i u području umjetnosti i u području biznisa.
Beogradski umjetnik Mario Kolarić, poznatiji kao Sretan Bor, smatra da bi svaka velika tvrtka trebala imati takve projekte, kojima se mladi umjetnici imaju prigodu realizirati putem određenog medija, bio to mural, skulptura ili slika:
"Veselim se pomisli da je ovo tek početak projekta, prva postavka, a potajno se nadam da neće tako brzo završiti. Za vrijeme rada na skulpturi pijetla, nastojao sam da boje i oblici na skulpturi odražavaju prirodni ambijent u kojem pijetao inače živi - seosko dvorište. Takav šareni objekt u jednom, za nas uobičajenom, poslovnom ambijentu privlači pozornost i dopušta promatraču da se odvoji od svakodnevice, osjeti mir seoskog života i neposredan dodir s prirodom. A zašto su tvorničkim muzejom zavladale baš životinje? Tematski se sadašnji tvornički muzej animalnih skulptura uklapa u tematiku proizvodnje lijekova za životinje pa se iz Genere nadaju da je početni postav s jedanaest umjetničkih djela temelj dugoročnog projekta koji će i dalje okupljati najbolje mlade umjetnike iz područja ulične umjetnosti."
Mlada akademska kiparica Ana Kovačić osmislila je i oblikovala sve skulpture, koje su poslije ostali umjetnici oslikavali vlastitim bojama i aplikacijama. Ovo joj je bio prvi veći kiparski posao što je cijelom projektu u njezinim očima dalo izazovnu i uzbudljivu dimenziju. Slaven Lunar Kosanović (38) jedan je od najcjenjenijih grafitera u Hrvatskoj i šire. U grafiterstvu je već 25 godina. Godinama je radio za velike reklamne agencije, a posljednjih radi kao samostalni umjetnik, ali uvijek je spreman za sudjelovanje u humanitarnim projektima poput pomoći djeci Trećeg svijeta, Kosova, ali i beskućnicima u Nizozemskoj...
"Cijenim činjenicu da Genera, unatoč tome što je tvrtka čije poslovanje nije primarno kreativnog karaktera, podržava mlade umjetnike i tako pridonosi popularizaciji kulture street arta. Radeći posljednjih dvadesetak godina uglavnom na području ilustracije, dizajna i murala, razvio sam vlastiti stil. Svidjelo mi se što su mi u projektu ZooGenArt omogućili potpunu umjetničku slobodu. Životinje me prate cijeli život: oduvijek sam imao mačke, pse, hrčke, zamorce, kuniće i malo manje uobičajeno, patke i vjeverice. Nije čudno da su mi životinje čest motiv u ilustracijama i da kroz njih često prikazujem ljudske osobine", kaže Slaven.
Dizajnera Romana Pokosa, kreativnog direktora Fuliranja, korporativno svjež projekt ZooGenArt privukao je svojim novim pristupom komunikaciji između tvrtke i javnosti, a sudjelovanje u Art-zoološkom vrtu, kako kaže, prihvatio je jer je velik ljubitelj životinja...
Kao i svakog umjetnika, privukao ga je pojam eksperimenta, što ovaj projekt svakako jest. Slikarica Marija Koruga govori da je životinje oslikavala na temelju dugo razrađivana kompjuterskog kolaža, koji je nastao transformacijom segmenata njezinih prethodnih radova - slika tematski vezanih za obiteljsko naslijeđe, te hrvatski književni i likovni folklor... Najmlađa umjetnica među njima, grafička dizajnerica Petra Drožđan Kranjčec (23) kaže nam kako je skulpture oslikala različitim uzorcima sa svojih ilustracija, prenijela ih u trodimenzionalni svijet te im, koristeći se primarno crnom i bijelom, uz dodatak boja, dala potpuno drukčije značenje
Više slika pogledajte u galeriji...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.