- Ostavština Mersada Berbera je golema, a sad se širi i u svijet mode
- Uoči otvaranja njegova muzeja u Sarajevu, lansirana je kolekcija Berber Museum Collection, koja se sastoji od majica, marama i torbi
- Snaha velikog umjetnika, magistra međunarodnih odnosa i diplomacije i članica uprave Fondacije Mersad Berber, Ira Berber, novinarki Tini Lončar za miss7 magazin ispričala je sve o prvoj kolekciji majica, tunika, svilenih marama i platnenih art-torbi ukrašenih prepoznatljivim printom Mersada Berbera
Malo je koji umjetnik s naših prostora vječnosti podario toliku ostavštinu kao što je to učinio Mersad Berber. Ljubav prema rodnoj Bosni prožela je više od šest desetljeća njegova stvaralaštva miješajući u svakom potezu kistom duboka promišljanja o čovjeku i bitku, suosjećanje i patnju, tegobna životna sjećanja i onu neupitnu, očaravajuću ljepotu koja poput štita brani od nedaća i tuge. Koliko je djela Mersad Berber ostavio svijetu u nasljeđe nakon svoje smrti 2012. godine – ne može se posve precizno odrediti. No posve je jasno da je takvih djela mnogo jer je Mersadu slikarstvo bilo baš kao disanje. Stvaranju je pristupao “asketski, radeći povučeno i predano u svom ateljeu, od prve jutarnje kave pa sve do večeri”, opisuje mi Ira Berber, magistra međunarodnih odnosa i diplomacije, članica uprave Fondacije Mersad Berber i snaha velikog umjetnika, dok prostorijom ispunjenom Mersadovim radovima leluja nostalgija, nedostajanje i ponos.
Koliko je dubok trag Mersad Berber ostavio na prašnjavim stranicama povijesti, svjedoče čak dvije velike retrospektivne, ali vrlo različite izložbe koje su trajale do kraja lipnja. Jedna od njih postavljena jeu prestižnom muzeju Katara Cultural Village 23. ožujka, a druga je ona u Galeriji Klovićevi dvori, postavljena 18. travnja. “Prva je to Mersadova izložba u Zagrebu nakon čak 31 godine, posljednji je put toliki obujam njegovih djela Zagreb vidio 1988. u Umjetničkom paviljonu”, objašnjava Ira te dodaje kako je monografska izložba u Klovićevim dvorima posebna i po tome što su neka od Berberovih djela dopremljena iz njegova sarajevskog ateljea i prvi put prikazana javnosti, predstavljajući na svojevrstan način “nepoznatog Berbera”. Više od 150 djela, koje je na zidove Klovićevih dvora postavila kustosica Jasmina Bavoljak, dolazi gotovo potpuno iz fundusa Fondacije Mersada Berbera, uz tek dva rada koje je 1984. otkupio prestižni londonski Tate Modern te uz zbirku slika “Sarajevske razglednice”, posuđenu iz fundusa Bošnjačkog instituta iz Sarajeva. “Kustosici Jasmini Bavoljak u cilju je bilo prikazati Mersada kakvog publika nije poznavala, provući prepoznatljive lajt-motive njegovih djela, ali i pružiti što širu sliku njegovog golema opusa”, kaže Ira te napominje kako se Berber, uz slikarstvo i grafiku, ponešto bavio i kazališnom scenografijom i kostimografijom, kako je radio plakate za filmove Emira Kusturice i vizual za gramofonsku ploču kultnih Indexa, kako je njegov slikarski i grafički rad nagrađivan više od stotinu puta te kako je izlagao po čitavom svijetu, od Tokija, New Yorka, Washingtona, Londona, Madrida, New Delhija, Barcelone, Hamburga do Berlina...
Kako bi se sačuvalo sjećanje na velikog Mersada i njegovu ostavštinu, prije dvije je godine u Sarajevu pokrenut rad Fondacije Mersad Berber, čija je osnivačica umjetnikova supruga Ada, a sin Ensar i snaha Ira čine članove Uprave i svakodnevno brinu o radu fondacije. Tu je i mnoštvo savjetnika i počasnih članova, poput Terencea Rodriguesa, bivšeg direktora londonskog Christie’sa, art-kritičara i povjesničara Edwarda Lucie-Smitha koji je dugo surađivao s Mersadom te Tonyja Pontonea, u čijoj londonskoj galeriji svake dvije do tri godine bivaju izložena Berberova djela. Interes publike za Mersadov umjetnički opus bio je toliko velik da je ubrzo od općine Stari Grad i grada Sarajeva na adresu Fondacije stigao prijedlog za otvorenje Muzeja Mersada Berbera. “Sarajevska izložba, postavljena prije dvije godine, doživjela je veliki odjek, a Sarajevo je pokazalo koliko cijeni svog slikara”, govori ponosno Ira te dodaje kako je projekt u fazi početka radova te kako se otvorenje očekuje početkom 2020. godine. Muzej će se prostirati na nešto više od 450 četvornih metara u secesijskoj zgradi u samom centru Sarajeva. Riječ je o spajanju dvaju građanskih stanova na kojima je radio poznati sarajevski arhitekt Zlatko Ugljen, a gdje će ubuduće stanovati najveća djela iz fundusa Fondacije.
“Jedan će dio činiti stalni postav, no nastojat ćemo s vremena na vrijeme mijenjati i osvježavati izgled muzeja novim radovima, biografskim elementima iz Mersadova života, filmovima... Nastojat ćemo umjetnost približiti djeci i studentima. Poštovat ćemo norme velikih svjetskih muzeja”, objašnjava Ira planove koji prate ovaj veliki pothvat. Da Fondacija ulaže veliki napor u približavanje umjetnosti te upoznavanje s veličanstvenim opusom slikara, govori i prva kolekcija majica, tunika, svilenih marama i platnenih art-torbi ukrašenih prepoznatljivim printom Mersada Berbera, a koje su, u povodom otvorenja izložbe u Klovićevim dvorima, osvanule na fotografijama s predivnom Nabilah Harron, make-up artisticom iz Cape Towna. Ukrašeni printovima najpoznatijih Mersadovih djela, modeli iz kolekcije na poseban su način učinile umjetnost nosivom, približavajući nas nečemu što često smatramo dalekim i pomalo nedostižnim. “Osim u gift-shopu Klovićevih dvora, Mersad Berber Museum Collection možete kupiti i u Galeriji Mala na Trgu bana Jelačića, u butiku Naftalina u Masarykovoj ulici, u gift-shopu Katara Cultural Villagea te u našoj Galeriji Mersad Berber u Sarajevu u Hotelu Europa”, navodi Ira napominjući kako je reakcija publike na spajanje street-stylea i umjetnosti jednostavno sjajna. “Kolekcija će uskoro pronaći svoje mjesto i u rovinjskom butiku PR Concept Store te u talijanskom concept storeu La Chiocciola – Riccione”, dodaje. Da je velikog slikara osim neupitnog talenta krasila ogromna empatija i veliko srce koje je tuklo za malog čovjeka, potvrdit će svi članovi njegove obitelji, ali i prijatelji, ljubitelji njegovih djela i svi koju su ga poznavali. Sjećanje na to veliko srce, ispunjeno suosjećanjem za one koji u dubini svoje patnje obitavaju na marginama društva, živim održava i sama Fondacija.
“Jako smo ponosni što možemo sudjelovati s jednom grafikom Mersada na dobrotvornoj aukciji #SPASIME i podržati borbu protiv nasilja nad djecom i ženama”, govori Ira s ponosom u glasu. Sjećanje na velikog slikara i velikog čovjeka ispisat će tako stranice vječnosti i ostaviti u nasljeđe nešto mnogo veće od umjetnosti same, nešto o čemu je Mersad brinuo i što je najviše volio, a to je – čovjek.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.