- Rođendan bez torte gotovo da i nije rođendan - probaj samo klincu reći da će rođendan proslaviti uz, ne znam, međimursku gibanicu
- No, između dva slatka zalogaja jesi li se zapitala otkuda uopće običaj da se rođendan slavi uz ovaj kolač okrugla oblika?
- Mi jesmo. Evo miga: u tome prste imaju stari Grci. Koji su to naslijedili od Egipćana...
Čokoladne, voćne, s glazurom, sladoledne... stotine su torti uz koje se slaverođendane diljem svijeta, svaka je lijepa na svoj slatki način. Nadamo se da si sve svoje rođendane proslavila uz ovaj okrugli kolač; na svijećicama ne inzistiramo, s godinama to postaje prekomplicirano, i da ćeš tako proslaviti i ostale. No, zašto od svih kolača, rođendan obilježavamo tortom? Što je ovaj okrugli kolač učinilo dostojnim toga? To što si važna i obožavana poput kakve božice, tek toliko da znaš.
Duga slatka povijest
Egipatskoj civilizaciji i Egipćanima, da onima koji su živjeli prije 3 - 4 tisuće godina, pripisuje se "izum" slavlejnja dana u godini na koji smo rođeni - rođendana. Vjerovali su kako faraoni na dan kad su okrunjeni postaju bogovi tako da je taj dan bio prilično važan - taj dan su "rodili kao Bog".
Stari su Grci običaj posudili, ali i ispravno procijenili da će biti još više veličanstven ako na kraju stigne i raskošan desert. Stoga su pekli kolač koji je oblikom podsjećao na mjesec, a sve u čast Artemide, božice Mjeseca. Ukrasili su ga upaljenim svijećicama kako i sjao poput Mjeseca - zato i mi danas od torte radimo buktinju.
Današnji rođendani
Moderni rođendani imaju korijenje pak u njemačkom običaju iz 18. stoljeća, tzv. "Kinderfeste" proslave. Na jutro djetetovog rođendana ono bi dobilo kolač s upaljenim svijećicama čiji broj bi odgovarao zbroju djetetovih godina + 1. Ovu dodatnu svijećicu nazivali su "svjetlom života" i bila je simbolom nade za još jednu godinu života. Hm, takva su to bila vremena, lakše se umiralo, pa tako i djeca.
A onda muka: torta se jela tek nakon ručka. Obitelj bi maknula svijeće s torte koje bi gorjele tijekom cijelog dana, a u određenom trenutku dijete bi u njih puhnulo zaželjevši želju, a baš kao i danas nije ju smjelo naglas izreći. Kako su sastojci za tortu bilo prilično skupi, običaj nije postao globalno raširen sve do iza industrijske revolucije. Kako su namirnice postajale jeftinije, torte su se počele peći i u pekarnicama, odnosno slastičarnicama. I to smo priglrili - naručiti tortu umjesto da sami prionemo na posao.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.