- Po jednom EU istraživanju po učestalosti nasilja nad ženama Hrvatska je na drugom mjestu u Europi
- Više od 700.000 žena je ugroženo nekim oblikom nasilja, a u prosjeku prođe sedam godina da se nasilje prijavi. Narvno, neke žene nikada ne nađu snage niti za to imaju mogućnosti
- Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen stravičnog zločina kad su tijekom brakorazvodne parnice u sudnici ubijene tri žene, supruga, sutkinja i odvjetnica, a zapisničarka je ranjena
- Ovaj dan baš se "zgodno" poklopio sa suđenjem Damiru Škari koji je jučer ni ne trepnuvši išetao s velikogoričkog suda izjavivši da se ne osjeća krivim u slučaju silovanja za koje je optužen
U Hrvatskoj je od nasilja i nasilja u obitelji ugroženo čak 724.988 žena, a u prosjeku prođe sedam godina prije nego što se nasilje prijavi - ove poražavajuće podatke iznio je prije više od godine dana Centar za participaciju žena u društvenom životu. Usto, europska Agencija za temeljna prava provela je u 28 država članica EU ispitivanje u kojem je sudjelovalo 42.000 žena i nakon kojeg je Hrvatska prema subjektivnoj procjeni žena o učestalosti nasilja rangirana na nezavidno drugo mjesto, odmah iza Portugala. Naime, 30 posto hrvatskih ispitanica izjavilo je da je nasilje često, a čak 42 posto da je prilično često.
Nasilje prema ženama eskalira
Danas, na Nacionalni dan borbe protiva nasilja nad ženama ne možemo reći da je situacija imalo bolja, nasilje eskalira. U prvih šest mjeseci prijavljeno je dvostruko više silovanja nego što je bio prosjek proteklih godina. Ostaje nada da se žene lakše odlučuju na prijavu nego prije (crna statistika govori kako na jedno prijavljeno silovanje dolazi 10 do 15 neprijavljenih), no malo je vjerojatno da je dvostruko više žena odjednom odlučilo nasilnike izvesti pred lice pravde. Također, ovo je "tek" seksualno nasilje, samo jedan segment iz širokog repertoara zlostavljanja žena.
Kao što znamo, nasilje se najčešće događa u krugu obitelji, počinitelji su bliske osobe, članovi žrtvine obitelji. Brojke i statistike se mijenjaju, ali i dalje ne nabolje. Postoje naznake kako su lakši oblici nasilja nad ženama tzv. prekršaji iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji možda u blagom padu, no nažalost to nije slučaj s težim oblicima: kaznenim djelima nasilja u obitelji, povredom djetetovih prava, prijetnjama, teškim tjelesnim ozljedama, lakšim tjelesnim ozljedama...
Tri ubijene žene
Nažalost, više slučajeva nasilja završava i smrću žrtve. Uostalom, odluku o Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama Sabor je donio u spomen stravičnog zločina iz 22. rujna 1999. kad su tijekom brakorazvodne parnice smrtno stradale tri, a ranjena je jedna žena. U maloj sudnici Općinskog građanskog suda u Zagrebu Mato Oraškić je prije ročišta ubio svoju suprugu Gordanu Oraškić, sutklinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić te teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Odonda se svake godine predstavnici sudova i nadležnih ustanova okupljaju ispred vrata sudnice kako bi se sjetili tih žrtava i poslali poruku da se nasilje u bilo kakvom obliku ne tolerira.
No, čak i kad žena ima "sreću" da ne okonča život od ruke svog partnera, obiteljsko nasilje trauma je koja ostavlja dugotrajne posljedice, a psihičke u pravilu traju mnogo duže od fizičkih. Od neprestanog straha za sebe, svoj život i život svojih bližnjih do osjećaja krivnje, samozanemarivanja, tjeskobe, depresije, problema sa spavanjem, poremećaja prehrane, suicidalnih msli, PTSP-ja, seksualnih problema...
Jednom nasilnik, opet nasilnik
Od slučajeva koji su prijavljeni, u Hrvatskoj je evidentirano 4500 recidivista što bi značilo svaki peti nasilnik ponovi svoje nedjelo i zločin nad ženom. Stoga u Hrvatskoj postoji inicijativa (potaknuta UN-ovom kampanjom za budućnost bez nasilja "Obojimo svijet u narančasto" da registar nasilnika - recidivista postane javan. Prema iskustvima iz Velike Britanije gdje takav registar nasilnika eventualnim novim partnericama omogućuje da znaju s kakvim se muškarcem susreću te nakon te spoznaje odluče žele li ući u takvu vezu poboljšala bi se prevencija nasilja nad ženama.
Slučaj Škaro
Baš "zgodno", Nacionalni dan borbe protiv nasilja na ženama poklopio se s jučerašnjim ponovnim pojavljivanjem na sudu Damira Škare, biveg HDZ-ovog saborskog zastupnika, boksačkog olimpijca i bivšeg predsjednika Autokluba Siget koji je na sudu u Velikoj Gorici izjavio da se ne smatra krivim za silovanje i spolno uznemiravanje zaposlenice autokluba. Prijavu protiv Škare za silovanje podnijela je liječnica nakon što joj je zaposlenica Autokluba Siget ispričala da ju je početkom kolovoza sada već bivši predsjednik seksualno napastovao u prostorijama autokluba.
Dodatno traumatiziranje žrtve
Njegov odvjetnik Krešimir Krsnik sad je zatražio da se žrtva ponovno ispita, a sud će se o tome izjasniti do studenog. Podsjetimo, žrtva je ranije svjedočila i detaljno opisujući kako joj je Škaro gurnuo ruku u grudnjak, zavlačio joj ruku ispod haljine, dirao je po spolovilu itd. Kao da prijava ovakvog zločina te sudski proces nisu z žrtvu dovoljno traumatični sad postoji mogućnost da se ona dodatno traumatizira novim ispitivanjem. S druge strane, Damir Škaro dobio je mogućnost da se brani sa slobode i mrtav hladan išetao je jučer sa suda ne pokazujući ni najmanju trunku krivnje, žaljenja ili stida.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.