- Ljubav, sudbina i obiteljski sukobi iz grčkih mitova i danas su inspiracija za filmove o kojima dugo razmišljamo nakon gledanja
- Kinoteka im posvećuje ciklus 'Muze, bogovi i smrtnici: Grčki mitovi na filmu', koji okuplja 15 naslova
- Svi stižu u novim restauracijama, što je odličan povod da poznate favorite i naslove koje tek trebaš otkriti pogledaš na velikom platnu
- Pročitaj više: 10 filmskih scena koje su zvijezde poželjele izrezati iz svojih filmova. Pa nisu sve tako loše!
Ljubav, ljubomora, obiteljski sukobi, sudbina i odluke koje mijenjaju sve. Zvuči kao sadržaj filma o kojem bismo nakon kina još dugo razgovarale, no iste su teme zaokupljale i autore prije više od dvije tisuće godina. Upravo nas na njih podsjeća Kinoteka, u kojoj se odvija ciklus 'Muze, bogovi i smrtnici: Grčki mitovi na filmu', s 15 naslova koji antičke priče donose na veliko platno. Od Homerovih epova i grčkih tragedija do suvremenih filmskih interpretacija, ove nas priče i dalje uspijevaju zainteresirati, dirnuti i potaknuti na raspravu.
No ljubav filmaša prema grčkim mitovima traje mnogo dulje, gotovo od samih početaka kinematografije. Upravo taj odnos istražuje ciklus 'Muze, bogovi i smrtnici: Grčki mitovi na filmu', koji okuplja 15 filmova podijeljenih u tri tematske cjeline. Na programu su veliki filmski klasici, ali i suvremeniji naslovi koji pokazuju koliko se drevne priče lako mogu prepoznati u svijetu koji nas danas okružuje.
Life&style
Tragedije koje i danas otvaraju teška pitanja
Prva cjelina donosi filmska čitanja velikih tragedija i antičkih priča, u kojima se osobne želje sudaraju s pravilima zajednice, a slobodna volja sa sudbinom. Njihovi junaci suočavaju se s odlukama bez jednostavnih odgovora, zbog čega su ove priče filmašima poslužile i za propitivanje vremena u kojem sami žive.
Foto: PR, Kralj Edip
U ovoj ćemo cjelini gledati Orfeja Jeana Cocteaua (1950.), Kralja Edipa Piera Paola Pasolinija (1967.), Medeju Larsa von Triera (1988.), Ifigeniju Michaela Cacoyannisa (1977.) i Elektru, ljubavi moja Miklósa Jancsóa (1974.). Pet različitih autorskih pogleda povezuje zanimanje za sukobe koji, unatoč stoljećima koja nas dijele od antike, nisu izgubili svoju snagu.
Putovanja na kojima se junaci gube i pronalaze
Druga cjelina posvećena je lutanjima i pustolovinama, ali putovanje ovdje ne znači uvijek odlazak na neko daleko mjesto. Ponekad je riječ o traženju doma, ljubavi ili odgovora na pitanje tko smo, a upravo takva iskustva junake istodobno mogu slomiti i promijeniti. Na rasporedu su Prezir Jean-Luca Godarda (1963.), Odisejev pogled Thea Angelopoulosa (1995.), Nostos: Povratak Franca Piavolija (1989.), Orfej i Euridika Istvána Gaála (1985.) te Sudar titana Desmonda Davisa (1981.). Od intimnijih filmskih priča do fantastičnih pustolovina, ova cjelina pokazuje koliko različitih oblika može poprimiti potraga za onim što nam nedostaje.
Foto:PR, Orfej i Euridika
Poznati mitovi u neočekivanim izdanjima
Treća cjelina mogla bi posebno zainteresirati one koji vole otkrivati dodatna značenja u filmovima. Njezini autori motive grčkih mitova smještaju u nove okolnosti, pa drevne priče prepoznajemo u drukčijim likovima, odnosima i ambijentima. Tu su Prometej s otoka Viševice Vatroslava Mimice (1964.), Ubojstvo svetog jelena Yorgosa Lanthimosa (2017.), Svjetionik Roberta Eggersa (2019.), Tko je ovdje lud? Joela i Ethana Coena (2000.) te Himera Alice Rohrwacher (2024.). Žanrovski i stilski vrlo različiti, ovi filmovi pokazuju da za susret s mitologijom na ekranu ne moramo nužno vidjeti antičke bogove i junake.
Foto: PR, Ifigenija
Poseban razlog za odlazak u kino jest i činjenica da se svi filmovi prikazuju u novim restauracijama, a neke ćemo u takvom izdanju prvi put moći pogledati na velikom platnu. Dobra je to prilika da ponovno otkrijemo poznate naslove ili napokon pogledamo one koji nam već dugo stoje na listi.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.