Masnoće u organizmu i 5 znakova da ih jedeš premalo: suha koža, ispadanje kose...

• Dugo se masnoća demonizirala kao „nešto što deblja“ i stoga nepoželjno
• Međutim, masnoća nam je potrebna kako bismo ostali zdravi
• Ovi znakovi upozorenja će ti pokazati da ne jedeš dovoljno masnoće

Zdrava i uravnotežena prehrana mora osigurati tijelu sve potrebne hranjive tvari. Ali to nije baš tako lako... Naime, industrija prehrane nam već desetljećima govori da su određene komponente hrane, posebice ugljikohidrati i masti, štetne. Ali, naše tijelo ih ipak treba kako bi bilo zdravo i potpuno funkcionalno. Na primjer, ako izbacimo masnoće iz naše prehrane, to može uzrokovati simptome nedostatka masnoće.

Zašto je našem tijelu potrebna masnoća?

Masnoća je neophodna za različite zdravstvene procese. Na primjer:

• Naš mozak i oči trebaju masnoće. Konkretno, omega-3 masne kiseline, eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA) uključene su u održavanje zdravlja našeg mozga, mrežnice i središnjeg živčanog sustava. Ove masne kiseline su esencijalne i naše tijelo ih treba, ali ih ne može samo proizvesti. Zato ih moramo unijeti hranom.

• Masnoća nam daje energiju. Svaki gram masti u hrani osigurava našem tijelu devet kalorija energije, dok svaki gram ugljikohidrata ili proteina daje samo četiri kalorije.

• Tijelo može bolje apsorbirati neke vitamine s mastima. Vitamini A, D, E i K, na primjer, topivi su u mastima pa ih naše tijelo može samo pravilno apsorbirati i preraditi s mastima.

• Naše tijelo treba masnoće za proizvodnju hormona. Masna hrana je neophodna za proizvodnju spolnih hormona poput testosterona i estrogena, na primjer.

• Masnoća igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana. Organizmu su potrebne esencijalne masne kiseline za zgrušavanje krvi i zacjeljivanje rana.

via GIPHY

Jedeš li dovoljno masnoća? Ovih 5 znakova govore protiv toga

1. Jako suha koža + dermatitis

Nedostatak masnoće može se primijetiti na našoj koži. Pošto je masnoća važna za naše stanice kože i pridonosi prirodnoj barijeri vlage, premalo masnoće može isušiti i pretjerano iritirati kožu. U najgorem slučaju, prema istraživanjima, to čak može dovesti do dermatitisa, upalnog poremećaja kože s crvenilom i svrbežom.

2. Gubitak kose

Baš kao i koža, naša kosa također treba masnoće iz hrane. Hormoni tkiva prostaglandini su masni spojevi koji igraju važnu ulogu u rastu kose. Prema tome, nedostatak masnoće može dovesti do gubitka kose na glavi, ali i na obrvama, kako su pokazala istraživanja.

3. Česte modrice po tijelu

Kao što je ranije spomenuto, masnoća je neophodna za pravilnu apsorpciju određenih vitamina. To su prvenstveno vitamini topivi u mastima - A, D, E i K. Ako jedemo premalo masnoće, to može dovesti do nedostatka tih tvari, što se može očitovati čestim podljevima ili modricama.

via GIPHY

4. Usporeno zacjeljivanje rana

Kako bi upalna reakcija našeg tijela ispravno funkcionirala, potrebna mu je masnoća. Zato što je to osnova za važne molekule koje kontroliraju ove reakcije. Istraživanja su potvrdila da premalo masnoće u prehrani može inhibirati upalni odgovor i zgrušavanje krvi. To zauzvrat dovodi do sporijeg zacjeljivanja rana.

5. Slab imunološki sustav

Često si prehlađena? Oslabljen imunološki sustav također može biti povezan s nedostatkom unosa masnoća. Tijelo proizvodi molekule iz masti koje stimuliraju naše imunološke stanice. Ovdje prije svega važnu ulogu imaju omega-3 masna kiselina alfa-linolenska kiselina i omega-6 masna kiselina linoleinska kiselina. Ako nedostaju, to slabi naš imunološki sustav.

via GIPHY

Kolika je dnevna potreba za masnoćom iz hrane?

Preporuka stručnjaka je da bismo oko 30 posto dnevnog energetskog unosa trebali dobivati iz masnoće. Primjer: 30-godišnja žena koja ne radi fizički, nego radi za stolom, ima energetskih potreba od oko 1.800 kalorija dnevno. Od toga bi oko 58 grama trebalo biti masnoće, što odgovara tri žlice ulja, jednoj žlici maslaca ili margarina, dvije kriške sira i jednom jajetu. Za 2.000 kalorija trebalo bi biti oko 66 grama masti.

Ali, naravno, postoje velike razlike u mastima. Stvrdnute transmasnoće, primjerice, koje se uglavnom nalaze u gotovim jelima i slično, bolje je izbjegavati. Također bi trebala umjereno konzumirati zasićene masnoće, koje se uglavnom nalaze u proizvodima životinjskog podrijetla kao što su jaja, mlijeko ili meso. To je zato što povećavaju razinu kolesterola, kako „dobrog“ HDL kolesterola, tako i „lošeg“ LDL kolesterola. Najbolje je da lavovski dio dnevnih potreba za masnoćama dobiješ iz zdravijih nezasićenih masnih kiselina – iz maslinova ulja, avokada, orašastih plodova ili masne ribe poput skuše.