Kuglica po kuglica i evo nam Božića

Mnogima je blagdansko vrijeme počelo i prije nego drugima, jer su brojni dućani već u listopadu izvjesili kompletan božićni asortiman. Pa iako bi tradicionalno gledano bor trebalo kititi na Badnjak, vjerujem da mnogi već cupkaju te bi najradije već sada okitili božićno drvce. Umjetni borovi omogućuju nam da uistinu dugo uživamo u toj tradiciji, pa smo za sve koji ne mogu dočekati napravili naš izbor najljepših kuglica iz domaćih dućana. No, kad već spominjemo tradiciju, nije loše zapitati se od kada zapravo seže ta tradicija ukrašavanja božićnog drvca?

arhiva Stručnjaci nisu posve sigurni. Ugledan profesor europske etnologije Ingeborg Weber-Kellermann kao najraniji spomen tog običaja uzima ljetopis bremenskog ceha iz 1570. godine koji navodi kako je mala jela ukrašena jabukama, orasima, datuljama, perecima i papirnatim cvijećem postavljena za djecu članova ceha koja su na Božić prikupljala slatkiše. Običaj se rano spominje i u Baselu, gdje su prema napisima 1597. godine krojački šegrti po gradu nosili stablo ukrašeno jabukama i sirom. Rigu, glavni grad Latvije, neki smatraju domom prvoga božićnog drvca, i to zato što je navodno veliko stablo 1510. postavljeno za Novu godinu na gradski trg. Navodno je otprilike u to vrijeme Martin Luther ukrasio drvce koje je simboliziralo način na koji noću sjaje zvijezde. Tijekom 17. stoljeća običaj ukrašavanja božićnog drvca počeo je ulaziti u obiteljske domove, a u našem podneblju običaj kićenja božićnog drvca najprije je zaživio u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a poslije i drugdje, i to tek sredinom 19. stoljeća. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom. Isprva su kitili bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira. Čest su i ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci, šišarke, svijeće.

arhiva Poslije su ukrašavali i komadićima vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase. Staklene, naravno. Danas to, naravno, imaju svi. A evo nekoliko pravila kako dekorirati drvce. Postoji nekoliko nepisanih pravila o rasporedu i načinu na koji okititi bor. Najprije idu lampice, pa kuglice, a onda nepravilni, manji ukrasi.

Prvo stavljajte krupnije, a zatim manje ukrase, a teže stavite na grane koje su bliže deblu. Nakon što ste postavili viseće ukrase, po granama rasporedite ukrasne trake i vrh za bor. Mali savjet, koristite li prirodno drvce, obratite pozornost na vrh drveta. Ako se vrh ošteti, vrlo je vjerojatno da će se drvce osušiti. Stoga ukras na vrh treba stavljati pomno i dodatno ga fiksirati štapićem. Za potpuni dojam bor stavite na poseban podložak, krzneni tepih ili nešto slično te ispod njega stavite mnoštvo lijepo upakiranih darova.