Ovaj smo odgovor trebali: koliko mesa je zapravo (ne)zdravo jesti?

Nema potrebe odreći se mesa ako se želiš zdravo hraniti: stručnjaci preporučuju konzumaciju od maksimalno 300 do 600 g mesa i salama na tjedan. Dakle, to bi bilo oko 31 kilogram mesa godišnje, objašnjava znanstvenica, stručnjakinja za prehranu dr. Antje Gahl. Meso sadrži mnoge važne prehrambene tvari: bjelančevine, željezo, cink i selen. 

Ali, važno je da ne pretjerujemo u konzumaciji mesa. U salamama i kobasicama nalazi se puno masnoće. „Kod pripreme mesa dodaje se još masnoće, na primjer kod pečenja ili paniranja“, objašnjava nutricionistica dr. Gabriele Janthur. Koliko je meso nezdravo, to ovisi i od toga koliko se tko kreće. Računica je jednostavna: tko uzima više energije – u obliku masnoće, na primjer – nego što je potroši, udebljat će se. 

Koliko je onda mesa nezdravo?  

U mesu se nalazi i kolesterol koji pospješuje nastanak bolesti srčanog i krvožilnog sustava. Meso također sadrži i purin koji pak povećava količinu mokraćne kiseline u krvi te može nastati giht. Puno crvenog mesa povećava mogućnost nastanka raka crijeva. Pod crveno meso spadaju meso i mesni proizvodi od goveda, ovce ili svinje. Konzumacije bijelog mesa – peradi – ne povećava toliko mogućnost za nastanak karcinoma. 

Getty Images

Ako netko želi, može živjeti i bez mesa: „Meso nije nužno kod prehrane“, kaže dr. Janthur. Kod prehrane bez mesa potrebno je u organizam unositi bjelančevine iz biljaka – graha, mahuna, leće, žitarica te mlijeka i mliječnih proizvoda. 

„Mogu se nadomjestiti i vitamini i minerali – dok god konzumirate mlijeko i mliječne proizvode te je prehrana raznolika i bogata“, kaže dr. Janthur. Važno je svjesno konzumirati puno voća, povrća, integralnih proizvoda, mahunarki, orašastih plodova te razna birana ulja.  

Vegetarijanska prehrana ima i ekološke prednosti. Seoska poljoprivredna gospodarstva proizvode oko petine ukupne emisije stakleničkih plinova, a veći udio imaju stočarske farme.  „Općenito je držanje peradi, dakle bijelog mesa, nasuprot proizvodnje svinjetine i govedine – ekološki prihvatljivije“, objašnjava dr. Gahl. 

Ako se ne želiš odreći mesa, ne moraš ga jesti baš uvijek kao glavni obrok – neka meso bude ponekad tek prilog povrću, salati, krumpiru ili tjestenini. Bolognese ne mora uvijek biti od mesa – s mrkvom, lukom, rajčicama, paprikom i gljivama može se napraviti zdravija varijanta. I smjesa za popečke može se napraviti od povrća. 

Getty Images

Treba pripaziti i na spravljanje mesa 

Idealno je kuhati meso ili pržiti na malo ulja. Kod prženja ili pečenja treba paziti na vrijeme pripreme, odnosno ako se meso dugo spravlja mogu nastati tvari koje izazivaju rak. Ako ti meso zagori, otkloni pa baci te pougljenjene dijelove. 

Također treba pripaziti na kvalitetu mesa – najbolje je imati svog mesara kod kojeg ćeš uvijek kupovati meso. Naravno, meso iz velikih trgovačkih centara također nije loše – važno je pripaziti na datum pakiranja i rok trajanja.