Life&style 30. srpnja 2014.

Kako izgleda život u dvorcu?

Matija Topolovec/PIXSELL.
1/9

Iako danas dvorce zamišljamo kao muzeje ili hotele, ima ljudi koji u njima zaista i žive, uživajući s obiteljima u prostorima punim povijesti koju su svojim trudom i radom oživili. Među njima je i bračni par Mršić Flögel.

Oni koji nisu ni znali da Sveti Križ Začretje ima dvorac jako će se iznenaditi kad otkriju ne samo da se to zdanje, koje je u svoj današnji oblik dobilo u 18. Stoljeću, već desetak godina obnavlja nego i da se u njemu događa i živa umjetnička i obrazovna aktivnost. Zasluge i za jedno i za drugo idu obitelji Mršić Flögel koja je u jednom trenutku, ponukana ponudom da obnovi spomenik zanemarene baštine, odlučila kupiti dvorac. O tom nam trenutku govori umirovljena sveučilišna profesorica i znanstvenica gđa Mirna Mršić Flögel, dobri duh starog zdanja u novom ruhu.

 | Autor: Matija Topolovec/PIXSELL Matija Topolovec/PIXSELL

„Kad sam još kao aktivna znanstvenica i profesorica na Farmaceutskom, Prirodoslovnom i Medicinskom fakultetu organizirala kongrese biokemičara, često mi je umjetnik Ivan Lovrenčić oblikovao originalne suvenire kojima bismo tada nagrađivali predavače. U jednom razgovoru ispričala sam slikaru kako je moj sin Janko, već tada ugledan znanstvenik na polju informatike, poželio kupiti vikendicu na moru, jer je prodao svoju tvrtku, koju je bio osnovao još kao gimnazijalac. Lovrenčić, podrijetlom iz Začretja, tada mi je rekao: 'Ne, kakva vikendica, neka kupi dvorac! Spasit ćete baštinu koja sada propada'. I kupili smo dvorac!“, pripovijeda gđa. Mirna.

 | Autor: Matija Topolovec/PIXSELL Matija Topolovec/PIXSELL

Uskoro se, nažalost, ili na sreću, pokazalo da Mršići nisu znali u što se upuštaju. Iako su prije kupnje tražili mišljenje konzervatora o stanju dvorca i dobili odgovor da je zdanje čvrsto i stabilno, problemi su samo iskrsavali. Dvorac je na vrhu brijega u podnožju kojeg su dva jezera i nogometno igralište. Pokazalo se, govori nam gđa. Mršić, da su mještani pri uređenju nogometnog igrališta poremetili tokove odvodnje vode od dvorca do jezera te se sva voda slijevala niz brijeg koji je erozijom ugrozio temelje i građevina se nakrivila – samo što se nije urušila.

 | Autor: Matija Topolovec/PIXSELL Matija Topolovec/PIXSELL

„Tako je osim u unutrašnje uređenje trebalo uložiti mnogo u nove temelje, novo krovište i tijek vode do jezera. Otišla je u to sva obiteljska ušteđevina, a odlazi i dalje ono što sinovi zarade radom u inozemstvu“, kaže nam vlasnica dvorca dodajući da još ni svi prozori nisu zamijenjeni što se vidi i na računu za plin.

 | Autor: Matija Topolovec/PIXSELL Matija Topolovec/PIXSELL

Tako se pomalo život obitelji pretvorio u život za dvorac koji su uredili naslijeđem svojih uglednih pređa. U dvorcu se i danas, kaže gđa. Mršić, živi kao u davna vremena u skladu s čovjekovim prirodnim bioritmom, pa ustaje kad svane i liježe kad se smrači. Jutra joj prolaze u čišćenju dvorca, jer u prizemlje kroz pukotine na prozorima ulijeće smeće koje svakodnevno treba pokupiti. Tako prvi dio dana, smije se gđa. Mršić, provodi kao čistačica. Iako joj je na raspolaganju mnoštvo soba, ona sama, kaže, koristi samo spavaću, mali prostor u kojem piše te kuhinjicu. Te prostorije zimi jedino ozbiljnije grije, a u ostatku dvorca održava temperaturu na pet stupnjeva. Dvorac je ponukao obitelj na vrlo neuobičajen način života.

 | Autor: Matija Topolovec/PIXSELL Matija Topolovec/PIXSELL

„Moj suprug je pretežito u Zagrebu, a ja u dvorcu, ali ipak zajedno pojedemo ručak. Sinovi, ugledni svjetski znanstvenici, žive u inozemstvu. Janko je utemeljitelj Instituta za informatičke inovacije i stručnjak za multimedijske sustave, a Dobriša sveučilišni profesor neurobiologije u Londonu. U dvorcu se nađu oko Božića i Uskrsa ili kad dogovore znanstvene sastanke s kolegama“, objašnjava sugovornica.

 | Autor: Matija Topolovec/PIXSELL Matija Topolovec/PIXSELL

Tijekom godine gđa. Mršić organizira izložbe, koncerte, predstavljanje knjiga i vodič je posjetiteljima dvorca koji se zanimaju za zanemarenu povijest hrvatske i europske kulture u Zagorju, jer osim dvoraca, Hrvatsko Zagorje krase i elegantne kurije.

Više slika pogledajte u galeriji...

Komentari 0