- Od nedjelje, 25. rujna, deseci međunarodnih medija podijelili su video Iranke kako veže kosu prije nego što se suočila s policijom
- Tvrdili su kako je to Iranka Hadis Najafi, neposredno prije nego što je ubijena
- Međutim, čini se da video ne prikazuje Hadis Najafi, nego neku drugu ženu koja je sudjelovala u prosvjedima u Iranu
Na videu - za koji smatra kako je posljednja snimka hrabre Iranke Hadis Najafi - možemo vidjeti ženu s leđa kako namješta kosu u rep prije nego što potrči prema jednom od brojnih prosvjeda koji se u Iranu održavaju od 16. rujna, a koji su potaknuti smrću 22-godišnje Mahse Amini nakon njenog uhićenja.
Video je 25. rujna na Twitteru podijelio Masih Alinejad, iranski aktivist u egzilu, koji je napisao: „Ova 20-godišnja djevojka, koja se spremala pridružiti se prosvjedu protiv ubojstva Mahse Amini, ubijena je sa šest metaka. Hadis Najafi, 20-godišnjakinja, ustrijeljena je u prsa, lice i vrat od strane snaga sigurnosti Islamske Republike Iran“.
Snimku mlade žene s konjskim repom brzo su preuzeli deseci medija te su svi prenijeli kako se radi o Hadis Najafi. Riječ je o snažnom videu koji simbolizira represiju u Iranu te prosvjede koji su zahvatili zemlju. Tijekom prosvjeda diljem Irana su žene javno skidale i spaljivale svoje marame.
زنی که بستن موهایش نماد جسارت و شجاعت معترضان در خیابانهای ایران شد، در تماس تصویری با بیبیسی فارسی گفت که او حدیث نجفی که خبر کشته شدنش اعلام شده نیست. او در پیامی ویدیویی میگوید «برای حدیثها و مهساها میجنگم.» pic.twitter.com/GdE9YfC1Rx
— BBC NEWS فارسی (@bbcpersian) September 26, 2022
Žena iz videa rekla je za BBC da ona nije Hadis Najafi
Dana 26. rujna je novinar sa BBC Persian tvrdio kako ga je kontaktirala žena koja je rekla da je protagonistica videa i da je još uvijek živa. Kako bi dokazala svoj identitet, poslala im je video na kojem radi istu stvar.
Obitelj je podijelila detalje o smrti 'prave' Hadis Najafi u prosvjedima 21. rujna
Medijska kuća koja emitira na perzijskom jeziku sa sjedištem u Nizozemskoj pod nazivom 'Radio Zamaneh' kontaktirala je rođakinju Hadis Najafi, koja je rekla da ona fizički ima sličnosti sa ženom s konjskim repom.
Premda nije bila žena na videu s konjskim repom, Hadis Najafi je doista ubijena na prosvjedu. Naime, 22-godišnja žena ubijena je nakon što je ustrijeljena najmanje 20 puta mecima iz sačmarice u prsa, lice i vrat tijekom prosvjeda u Karaju 21. rujna, javlja 'Radio Zamaneh'.
@hadisnajafi78 ♬ Like Block - Baris Resmi
Mediji su objavili smrtovnicu žene i fotografije njezinih ozljeda. Njezino se ime također pojavljuje na popisu žrtava koji je objavio Amnesty International, a njezina je obitelj potvrdila njezinu smrt za BBC Persian 26. rujna.
Snimka smrtovnice Hadis Najafi, koju je na Instagramu objavila njezina sestra…
„Njeno lice i tijelo pogođeno je s više od 20 metaka iz sačmarice, iznad očiju, iznad i ispod usta, na vratu i oko prsa“, rekao je član obitelji za 'Radio Zamaneh'. „Kada je obitelj otvorila lijes za ukop , vidjeli su da joj je tijelo puno rupa.“ Član obitelji rekao je da su vlasti tijelo predale obitelji u petak, nakon što su ih prisilili da kažu kako je umrla prirodnom smrću, a ne da je ubijena.
Radio postaja je također rekla da je razgovarala sa starijom sestrom Hadis Najafi, Shirin Najafi. Sestra je rekla da su obitelji video poslali prijatelji, a isprva je medijima rekla da je na njemu njihova sestra, jer je žena na snimci imala sličnu kosu, odjeću i naočale. Shvatili su svoju pogrešku kada se prava žena na videu identificirala BBC-ju, rekla je sestra.
Povijest prosvjeda protiv hidžaba i borba za prava žena u Iranu
Žene u Iranu pale marame i šišaju kosu u prosvjedima protiv hidžaba. Prate dugu povijest ustanka za pravo žena na izbor. Od 1926. do 1941. Iran je prošao kroz takozvano 'Buđenje žena'. Žene iranskog ženskog pokreta uglavnom su se sastojale od obrazovanih žena koje su podržavale razotkrivanje.
Dana 8. siječnja 1936. Reza Shah Pahlavi izdao je dekret poznat kao 'Kashf-e hijab', ili 'otkrivanje', kojim je eliminirao velove iz iranskog radničkog društva u pokušaju modernizacije zemlje. Šah je bio inspiriran Zapadnim utjecajima koje je vidio tijekom svojih posjeta zemljama poput Turske. „Iznimno sam oduševljen što su žene postale svjesne svojih prava“, rekao je u govoru nakon posjeta Turskoj 1936. godine. „Sada su žene na putu da steknu i druga prava uz veliku privilegiju majčinstva.“ Pod šahovom vladavinom žene su se počele više uključivati u iransko društvo, išle su na fakultete, družile se s muškarcima i nosile zapadnjačku odjeću. Otkrivanje je naišlo na protivljenje vjerskih vođa i mnogih iranskih žena.
Šahova zabrana nošenja hidžaba izazvala je bijes protivnika u vjerskom establišmentu, a također je otuđila mnoge iranske žene. Policiji je naređeno da fizički skine velove sa žena, a ponekad ih je i tukla jer ih nose.
Tijekom revolucije 1970-ih, hidžab je postao znak protivljenja monarhiji. Mnoge žene iz srednje klase počele su dobrovoljno nositi veo kao oblik protesta da zadrže hidžab.
Obavezni hidžab postao je zakon nakon Islamske revolucije 1979. godine
Islamska revolucija 1979. godine brzo je poništila početne napore monarhije da unaprijedi prava žena u Iranu. Ajatolah Homeini nametnuo je zakone koji su zastupali rodnu diskriminaciju: plaže i sportovi bili su odvojeni prema spolu, udatim ženama bilo je zabranjeno pohađanje redovnih škola, a žene nisu ni mogle postati sutkinje. Sve djevojke iznad određene dobi morale su nositi pokrivala za glavu.
Premda su mnoge žene nosile veo tijekom revolucije, nisu očekivale obvezno nošenje vela i velik broj nije to podržavao.
Žene koje krše zakon o hidžabu kažnjavaju se zatvorom, novčanom kaznom, pa čak i bičevanjem
'Moralna policija' osnovana je 2005. godine kako bi uhitila sve osobe koje krše islamska pravila odijevanja.
„Tko na javnim mjestima i cestama otvoreno počini haram (grješno) djelo, osim kazne predviđene za to djelo, kaznit će se kaznom zatvora od dva mjeseca ili kaznom do 74 udarca bičem“, stoji u Islamskom kaznenom zakonu. „Žene koje se pojavljuju na javnim mjestima i cestama bez nošenja islamskog hidžaba, kaznit će se zatvorskom kaznom od deset dana do dva mjeseca ili novčanom kaznom od petsto do pedeset tisuća riala.“
Pokret 'Bijele srijede' započeo je 2017. godine kako bi se pokazalo protivljenje obveznom kodeksu nošenja vela
Godine 2017. neprofitna organizacija 'My Stealthy Freedom' pokrenula je pokret 'Bijele srijede', kampanju koja poziva muškarce i žene da nose bijele velove, šalove ili narukvice kako bi pokazali svoje protivljenje kodeksu obveznog nošenja vela.
U prosincu 2017. godine Vida Movahed stajala je na vrhu platforme u teheranskoj ulici Enghelab bez vela i podigla svoj bijeli šal u znak protesta zbog prisilnog nošenja vela. Policija ju je uhitila na licu mjesta. Slike i video Movahed, poznate kao 'Djevojka iz ulice Enghelab', postale su viralne, izazvavši val sličnih prosvjeda diljem svijeta.
U mjesecima koji su uslijedili, iranske vlasti uhitile su više od 35 žena pod optužbama kao što su napravile 'grješno djelo' te su 'poticale na korupciju i prostituciju'. Neke su navodno mučene i premlaćivane dok su bile u pritvoru.
Smrt Mahse Amini izazvala je nove prosvjede protiv obaveznog nošenja vela, a žene skidaju hidžabe
Smrt Mahse Amini u rujnu 2022. godine ponovno je izazvala globalni bijes protiv obveznog pokrivanja.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.